Kao za voće i povrće, praksa isticanja zemlje podrijetla na trgovačkim policama čeka i meso.

Uz Prijedlog pravilnika o provedbi programa potpore za provedbu jesenske sjetve u 2026. godini, za koji je predviđeno deset milijuna eura, s tim što bi potpora iznosila najviše 70 eura po hektaru, za najmanje jedan i najviše 50 hektara po korisniku, a namijenjena je proizvođačima ozime pšenice, ječma, zobi, tritikalea i raži te pravog pira, stočnog graška, ozime grahorice i uljane repice, predstavljen je i Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani.

“Trebalo i prije"

Njime se predviđa da podatak o podrijetlu nepretpakiranog goveđeg, svinjskog, ovčjeg i kozjeg mesa te mesa peradi u maloprodaji bude naveden neposredno uz meso na koje se odnosi. Slova kojima je podatak istaknut morala bi biti najmanje jednake veličine kao brojke i drugi znakovi kojima je iskazana cijena. Cilj je potrošačima omogućiti da pri kupnji lakše uoče podrijetlo mesa.

- Podrijetlo nezapakiranog mesa već se mora označavati. Ono što sada mijenjamo jest da ta informacija mora biti neposredno uz meso na koje se odnosi, a slova moraju biti najmanje jednako velika kao oznaka cijene. To je važno jer želimo da čovjek koji dođe u trgovinu odmah vidi što kupuje i odakle to meso dolazi - rekao je, predstavljajući oba prijedloga, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Stočari pozdravljaju te najave. Kažu, bilo je i vrijeme za to, no i ističu kako će se u rashladnim vitrinama s nepakiranim mesom najmanje vidjeti oznaka "zemlja podrijetla Hrvatska".

- Bit će to oznake o zemlji podrijetlu kao što su sada istaknute za povrće i voće. Tako je trebalo biti oduvijek, da se zna podrijetlo, je li meso domaće, iz Poljske, Italije... Apsolutno to pozdravljamo, no to je trebalo biti odavno uvedeno - kaže član Predsjedništva Baby Beefa, tovljač junadi iz bjelovarskog kraja Toni Raič. No dodaje da će najčešće kod junećeg mesa kao zemlja podrijetla u ovom trenutku biti istaknuta Poljska.

- Uglavnom, najmanje će biti oznaka da je zemlja podrijetla junetine Hrvatska. Poljska je sada najprisutnija kada je riječ o uvozu junećeg mesa, a za turizam u uvoznom mesu prednjači Južna Amerika. Udio našeg mesa je ispod 40 posto. No dio trgovačkih lanaca isključivo traži našu robu, robu koju su proizveli članovi Baby Beefa - dodaje Raič.

Baby Beef, njegovo članstvo, drži oko 90 posto proizvodnje junećeg mesa i ta se udruga samoinicijativno još prije izborila za svoju oznaku hrvatske junetine. Poljska se nametnula, kaže ovaj tovljač, jer uvozimo lošije pozicije mesa, zemlje koje imaju viši standard, višu kupovnu moć, pozicije s kosti ne zanimaju, pa ih Poljaci guraju prema zemljama s nižom kupovnom moći.

Odustaju

- Poljska klaonička industrija najkonkurentnija je u Europi i može odgovoriti na potrebe. Poljaci su se pojavili i kao veliki kupci žive stoke - dodaje Raič. Najave o označavanju podrijetla nepakiranog mesa pozdravlja i svinjogojac Mirko Kolić iz đakovačkog kraja.

- No strahujem da će oznaka "zemlja podrijetla Hrvatska" kod svinjetine biti jako malo, uglavnom će to biti Španjolska, Njemačka, Mađarska. Naša samodostatnost je oko 45 posto. Mislim da će omjer naših i oznaka o podrijetlu svinjetine iz drugih zemalja biti 30 prema 70 posto - kaže Kolić.

Svinjogojci se žale kako već dugo traje trend da mali proizvođači odustaju od proizvodnje.

- Nemaju više ni živaca ni kapitala da se bave svinjogojstvom. Izgubili su tržište, nemaju se kome obratiti za svoj proizvod i cijenu, tržište je nemilosrdno. Ponuda je još uvijek veća u Europi i prevladava niža, akcijska cijena. Svinjetina je redovito na akcijama i sve to predugo traje - kaže Kolić, aludirajući na to da se u trgovačkim lancima kategorije mesa poput lopatice, buta, carskog mesa, vrata mogu naći i za manje od tri eura po kilogramu. I sam je, kaže, zbog svega smanjio proizvodnju.