Klimatske promjene imaju snažan utjecaj na poljoprivredu jer proizvodnja hrane direktno ovisi o temperaturi, padalinama i stabilnosti vremenskih uvjeta - navodi Juraj Ostoić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za stočarstvo, čiji prilog objavljen na portalu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prenosimo uz neznatno skraćenje i prilagodbu u opremi.

- Glavni utjecaji prvenstveno su u porastu temperature, što dovodi do skraćivanja vegetacijskog perioda i stresa kod nekih kultura te posljedično smanjenja prinosa pšenice, kukuruza i soje. Kao posljedica manjka padalina dolazi i do suše i nestašica vode, što dovodi do smanjenja prinosa i kvalitete usjeva. Razumljivo, dolazi do potrebe za navodnjavanjem, što znatno povećava troškove proizvodnje, a u nekim regijama dovodi i do potpunog gubitka uroda.

FAKTORI UGROZE

Prema analizama organizacija poput FAO i IPCC, stočarska proizvodnja posebno je osjetljiva jer ovisi o vodi, pašnjacima i zdravlju životinja. Glavni problemi u stočarskoj proizvodnji pod utjecajem klimatskih promjena:

1. Toplinski stres kod životinja dovodi do smanjenog unosa hrane, njihova sporijeg rasta i pada proizvodnje mlijeka, znatno slabije reprodukcije, kao i povećanog mortaliteta u ekstremnim toplinskim valovima. Goveda, svinje i perad posebno su osjetljivi jer slabije reguliraju tjelesnu temperaturu pri visokoj vlažnosti i vrućini.

2. Promjene u dostupnosti hrane i vode znatno utječu na pašnjake - suše smanjuju prinos trave i kvalitetu krme; prinos usjeva za stočnu hranu - kukuruz i soja osjetljivi su na visoke temperature i nedostatak vode; opskrbu vodom - smanjeni izvori vode povećavaju troškove proizvodnje. Posljedica je viša cijena stočne hrane i veći rizik od nestašice.

3. Širenje bolesti i parazita: Toplija i vlažnija klima umnogome pogoduje i širenju parazita i kukaca (krpelji, komarci), pojavi bolesti koje su prije bile ograničene na toplija područja te zahtijeva veće troškove veterinarske zaštite.

4. Ekonomija i održivost proizvodnje: Klimatske promjene dovode do povećanih troškova hlađenja objekata i osiguranja vode, nestabilnih prinosa i prihoda te znatno većeg rizika za male proizvođače. U nekim područjima to može prouzročiti smanjenje stočnog fonda ili prelazak na druge proizvodnje.

No postoje različite mogućnosti i mjere prilagodbe. Tako se poljoprivrednici sve više prilagođavaju sadnjom otpornijih krmnih kultura, izgradnjom sjenila, ventilacije i sustava hlađenja, boljim upravljanjem vodom, selekcijom pasmina otpornijih na toplinu i prilagodbom vremena ispaše i hranidbe. Klimatske promjene ne utječu jednako na sve vrste stoke. Razlike proizlaze iz biologije životinja, načina držanja i osjetljivosti na temperaturu i vlagu.

NIKOLA CUTUK/PIXSELL

Goveda više reagiraju na toplinski stres, na različite načine. Krave počinju smanjivati unos hrane već pri temperaturama iznad 25 - 27 °C, što smanjuje proizvodnju mlijeka. Toplinski stres dovodi i do pada plodnosti, jer visoke temperature smanjuju uspješnost oplodnje i produžavaju razdoblje između teljenja. Pod utjecajem toplinskog stresa dolazi i do manjka kvalitetne krme jer suša smanjuju prinos pašnjaka i silaže, kao i njihovu kvalitetu. Dolazi i do veće potrošnje vode, jer mliječne krave u vrućini trebaju znatno više vode nego u umjerenim uvjetima. Goveda imaju veliku tjelesnu masu i intenzivna proizvodnja mlijeka stvara puno topline u organizmu, pa se teže hlade, što može dovesti i do problema s disanjem i radom srca, a to može dovesti i do težih bolesti, pa i smrtnosti.

Svinje su izrazito osjetljive na toplinu jer se gotovo i ne znoje, pa su posebno sklone toplinskom stresu. Samim time je i smanjen prirast i konverzija hrane, jer pri visokim temperaturama jedu manje i sporije rastu, što dovodi do produženja perioda tova i povećanja troškova. Svinje imaju debeli sloj potkožnog masnog tkiva i slabo znojenje otežava regulaciju tjelesne temperature. Pod toplinskim stresom dolazi i do problema s reprodukcijom, pa tako visoke temperature smanjuju kvalitetu sjemena nerasta i plodnost krmača. Povećani su i troškovi ventilacije i hlađenja, pa se na modernim farmama sve više vodi računa o sustavima za hlađenje, o kojima poprilično ovisi sama proizvodnja.

Perad vrlo brzo pokazuje znakove toplinskog stresa (dahtanje, širenje krila). S porastom temperature i vlage narušen je i uzgojni ambijent u peradarnicima. To dovodi do pada nesivosti i kvalitete jaja, jer visoke temperature smanjuju proizvodnju i kvalitetu ljuske. Posljedično može doći do visoke smrtnosti tijekom toplinskih valova, osobito brojlera, jer je napućenost u objektima velika. Pod toplinskim utjecajem povećana je potreba za ventilacijom i kontrolom mikroklime jer gubitci mogu biti veliki u kratkom vremenu. Brz metabolizam i ograničena sposobnost hlađenja čine ih vrlo ranjivima na nagle toplinske valove.

ZAŠTITNE MJERE

Zbog utjecaja toplinskog stresa potrebna je prilagodba životinjskih objekata i infrastrukture s ugradnjom sjenila i gradnjom mjesta za hlađenje na pašnjacima, što prirodno smanjuju izlaganje životinja direktnom suncu. Potrebno je osigurati ventilaciju, izolaciju i orijentaciju objekata u svrhu održavanja nižih temperatura u objektima za svinje, goveda i perad. Ugrađuju se sustavi prskanja/vlaženja zraka, koji smanjuju toplinu u prostorima ili na pašnjacima (evaporativno hlađenje). Obavezno je povećanje dostupnosti vode i vodnih točaka, što je posebno važno jer se potrošnja vode u vrućim uvjetima dramatično povećava. Te mjere direktno poboljšavaju otpornost stoke na toplinu i pomažu održanju produktivnosti.