Hrvatska industrija piva, kada joj se pribroje dobavljači, trgovina, ugostiteljstvo i potrošnja zaposlenih u cijelom lancu, sektor je koji je od 2021. do 2025. generirao prosječno 1,29 posto hrvatskog BDP-a, 1,1 posto svih radnih mjesta te poreze i doprinose u vrijednosti 1,38 posto ukupnih prihoda opće države.

Pokazala je to Studija ekonomskog otiska proizvođača piva, koju je za Grupaciju proizvođača piva HGK-a izradio Ekonomski institut Zagreb. Posebno se izdvaja 2025., kada je industrija piva izravno i neizravno poduprla 20.803 radna mjesta. Uz svako radno mjesto kod samih proizvođača bilo je, prema izračunu autora, vezano još 10,4 radnih mjesta u ostatku gospodarstva. Ukupan doprinos BDP-u dosegnuo je 1,194 milijarde eura, a porezni prihodi oko 587 milijuna eura.

Najveći dio proizvoda zapravo nastaje izvan tvorničkih pogona. Više od polovine bruto dodane vrijednosti generirane 2025., u iznosu od 817 milijuna eura, odnosilo se na trgovinu i ugostiteljstvo, a od približno 20.800 radnih mjesta gotovo polovina na ugostiteljstvo. Upravo to, smatra predsjednik Grupacije proizvođača piva HGK-a Miroslav Holjevac, pokazuje koliko se učinak domaće proizvodnje prelijeva na turizam, trgovinu i druge povezane djelatnosti.

DZS-ovi podatci daju i konkretnu sliku veličine proizvodnje. Hrvatska je u 2025. proizvela 3,127 milijuna hektolitara, odnosno oko 313 milijuna litara piva od slada s više od 0,5 posto alkohola, u vrijednosti od 288,6 milijuna eura. Uvoz je 2025. iznosio 972 tisuće, a izvoz 964 tisuće hektolitara.

U europskim razmjerima Hrvatska je malen, ali ne i zanemariv proizvođač. Prema Eurostatu, članice EU-a u 2025. proizvele su ukupno 34,4 milijarde litara piva. Hrvatskih približno 313 milijuna litara odgovara udjelu od oko jedan posto te količine. Njemačka je sa 7,4 milijarde litara držala 21,6 posto europske proizvodnje.