Suša je u poljoprivredi, u vrijeme skidanja uroda, pokazala poražavajuće brojke - ratari prinose pojedinih kultura, poput soje, iznose ne u tonama, nego u kilogramima. Prosječni prinosi soje, koja se upravo skida, kreću se od 199, 200 do 400 kilograma po hektaru, a u optimalnim prilikama bili bi oko tri tone. Stoga je njihova opća ocjena da "od soje ove godine nema ništa".

Pomicanje rokova

Član Nadzornog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, piškorevački ratar Matija Brlošić kaže kako su procjene da su štete na toj kulturi od 80 do čak 100 posto.

- Na 80 posto površina pod sojom ne vrijedi vršiti. Vjerujem da je puno ljudi odustalo od nje - dočarava stanje na sušom desetkovanim poljima soje Brlošić. Podsjetimo, najam stroja po hektaru je od 100 do 150 eura.

Osim što je desetkovala prinose, suša je poremetila i datume u poljoprivrednim poslovima, pa se kukuruz već naveliko skida – ovdje ga je obrano već 50-60 posto, iako se u prijašnjim godina počinjao brati početkom listopada te bi mu berba zagazila i u studeni. Sada će taj veliki ratarski posao biti gotov najkasnije sredinom listopada. Silaža je također podbacila i skinuta je već u kolovozu. Jer štete na kukuruzu kreću se od 20 do 70 posto, pa ratari kažu kako su one u prosjeku 50 posto.

- Najgore je stanje oko Virovitice, Vinkovaca, u Baranji, a na zapadu Slavonije - od Nove Gradiške prema Zagrebu - šteta od suše gotovo da i nema. Već se vrši kukuruz s 10, 11 posto vlage, a standard je 14 posto. Prije 20 godina nikada se nije brao ispod 20 posto vlage. Kad se sve sagleda, bit će površina u koje ne vrijedi ni ući - gdje je tlo pjeskovito, ne isplati se ući s kombajnom, nego ih potanjurati, zaorati i posijati pšenicu - kaže Brlošić.

Prinosi se kreću od dvije, tri pa do šest, sedam tona, a u optimalnim uvjetima prinos treba biti osam, pa i devet tona po hektaru.

- Kod nas prinos kukuruzu pada, a kod Križevaca i Bjelovara je 12, 13, 14 tona, što smo mi imali prije 30-ak godina. No, bez obzira na takve razlike, i oni za ublažavanje posljedica od suše dobiju isto kao i mi - kaže piškorevački ratar.

Crni rekord kukuruza

No glavnina je kukuruza na istoku Slavonije te natprosječni prinosi u bjelovarskom i križevačkom kraju, u tom dijelu Hrvatske, ne mogu nivelirati gubitke. Uz 50 posto šteta na kukuruzu, očekuje se povijesno niska proizvodnja te žitarice. Lani je u Hrvatskoj obrano 1,7 milijuna tona kukuruza, a ove će godine biti manje od milijun tona. Prošle mu je godine prosječan prinos bio 6,4 tone po hektaru, a 2024 i 2023. godine 7,5 tona. Tijekom godina smanjuju se i površine pod kukuruzom - prve procjene govore da je proljetos zasijan na 260.000 hektara, što je 0,8 posto manje nego 2025., kada je zasijan na 267.000, a preklani na 273.000 hektara.

No u Žitozajednici ističu da to neće utjecati na samodostatnost u toj kulturi. Brlošić kaže da će ga i s takvom proizvodnjom biti za izvoz zato što Hrvatska nema veliki stočni fond ni preradbene kapacitete.