Dok traje berba jabuka i drugoga voća i dok je Hrvatska u tom sektoru samodostatna tek u rijetkim proizvodnjama, kao što je mandarina, u novom izvješću Europskog revizorskog suda navodi se da, iako im financijska sredstva EU-a pomažu da postanu konkurentnije, organizacije proizvođača voća i povrća gube na važnosti. Revizori navode da neujednačena nacionalna potpora, složena pravila EU-a i izostanak odgovora Komisije na izazove s kojima se taj sektor suočava koče njegov razvoj.

Proizvođači voća i povrća suočavaju se sa sve većim pritiskom: od rastućih troškova do promjenjive potražnje na tržištu. Organizacije proizvođača trebale bi im pomoći da zajedno prodaju svoje proizvode, ulažu u opremu i infrastrukturu, poboljšaju kvalitetu proizvoda i da u pregovorima s kupcima dogovore bolje uvjete. Unatoč tim prednostima, organizacije proizvođača gube tržišni udio. Od 2012. do 2023. broj njihovih članova smanjio se za 39 posto.

Negativne konotacije

- Ako organizacije proizvođača žele pomoći poljoprivrednicima da se suprotstave velikim kupcima i potrošačima pruže širok izbor europskog voća i povrća, pravila moraju biti jednostavnija, nacionalna potpora dosljednija, a članstvo privlačnije - izjavila je članica Europskog revizorskog suda zadužena za ovu reviziju Keit Pentus-Rosimannus.

Organizacije koje okupljaju uzgajivače voća i povrća primile su 2023. potporu EU-a od 1,06 milijardi eura, ističe se u izvješću, upotrijebivši to za modernizaciju opreme, automatizaciju proizvodnje, uštedu energije i vode, dobivanje potvrda o kvaliteti, poboljšanje pakiranja i logistike te izradu oznaka kvalitete koje potrošači prepoznaju. Unatoč potpori EU-a, organizacije proizvođača i dalje su u nepovoljnom položaju u odnosu prema velikim trgovcima na malo.

U Proizvođačkoj organizaciji PZ JabukaHR podsjećaju na naslijeđene stavove prema kojima se zadrugarstvo vezuje uz negativne konotacije iz prošlosti. JabukaHR okuplja 20 članova s površinama od 250 hektara, te 15-ak pridruženih članova, pa kontrolira proizvodnju na oko 450 hektara, a godišnja proizvodnja joj je, ovisno o sezoni, od 10 do 13 tisuća tona.

- Prvi pravilnik o proizvođačkim organizacijama (PO) donesen je 2010., a na prvi PO u sektoru voća i povrća čekalo se četiri godine, pri čemu mislim da zakonodavac nije zakazao. Možda nije bilo spremnosti da se ljudi motiviraju i udruže - kaže Luka Cvitan, upravitelj PO PZ JabukaHR.

Iako je od prvog pravilnika o proizvođačkim organizacijama prošlo 16 godina, udio udruženosti i dalje je izuzetno nizak.

Veće organizacije proizvođača mogu ponuditi veće količine i širi raspon proizvoda, što im pomaže da ispregovaraju bolje uvjete. Međutim, u većini država članica organizacije proizvođača nisu dovoljno velike ili dobro poznate da bi imale jaku pregovaračku poziciju. Kako se navodi u izvješću europskih revizora, Belgija i Nizozemska jedine su zemlje u kojima takve organizacije imaju gospodarsku važnost. Revizori su utvrdili daljnje velike razlike među zemljama EU-a. Neke uopće nemaju priznate organizacije proizvođača. U ostalima se udio proizvodnje koja se preko njih stavlja na tržište kreće od 0,8 posto u Sloveniji do 86 posto u Danskoj. Dio tih razlika objašnjava se povijesnim i kulturnim čimbenicima, ali važnu ulogu imaju i odluke država članica.

- Što su proizvođačke organizacije napravile do danas? Da nije bilo Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – NPOO-a - i izgradnje logističkih centara, ne znam bi li jedan ili dva PO-a bili vrijedni spomena. Ističem naš PO jer bio je pionir udruživanja i povlačenja start up sredstava u maksimalnom iznosu – u pet godina po 100.000 eura, ukupno pola milijuna eura. Pojavili su se i operativni programi za PO. Gledamo li cijelu proizvodnju jabuka u nas, rekao bih da se kroz tri PO-a udružilo 50 posto proizvođača tog voća. Mi u našem PO-u rastemo, povukli smo već šestu, sedmu godinu sredstva iz operativnih fondova. Naš kapacitet u Križu potpuno je popunjen. Skladišni kapacitet nam je 7000 tona - kaže Cvitan.

MILIVOJ MIJOŠEK

Nedovoljan utjecaj

Europski revizori navode kako neka tijela aktivno savjetuju organizacije i omogućuju niz financiranih mjera, a druga primjenjuju stroža pravila prihvatljivosti ili pružaju manju potporu. Time se, stoji u izvješću, stvaraju nejednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu.

- Proizvođačke organizacije u Hrvatskoj nemaju prevelikog utjecaja, no to čak nije ni krivnja trgovačkih lanaca; u posljednjih pet godina trgovački centri nas domaće proizvođače, kada je o jabuci riječ, populariziraju, daju prednost u odnosu prema uvoznoj robi. Mi smo bili prvi koji smo dobili oznaku dokazane kvalitete. Ono što ne volimo je što se traži dlaka u jajetu kada je o proizvodu, njegovoj kvaliteti i izgledu riječ, tu se borimo s marketima - kaže Cvitan.

Utrka u ostvarivanju tri famozna "K" – kvaliteta, kontinuitet i količina - za domaće proizvođače voća sve je oštrija i neizvjesnija, mnogima i nedostižna. U JabuciHR procjenjuju da je proizvodnja generalno sve manja (i) zbog klimatskih promjena, posebice suše, pa se upozorava kako će ove godine proizvodnja jabuka u Europi biti jedna od najmanjih.