Dugotrajna suša uzima sve veći danak u poljoprivredi, a s velikim se izazovima - ožegotinama na plodovima, slabijim prinosima i uvenućem biljaka - susreću i slavonski povrtlari. Iz Udruge podravskih proizvođača povrća ističu da je suša ove godine nanijela goleme štete na svim povrtnim kulturama. Ministarstvu poljoprivrede predložili su osnivanje fonda za klimatske promjene u koji bi poljoprivrednici sami uplaćivali novac, a iz njega bi se u slučaju elementarne nepogode isplatilo isključivo onima koji su štetu i pretrpjeli. Hoće li se postaviti takav ili sličan model još je, kažu, u razmatranju.

Mraz pa +40

Na podravskom je području najviše stradala paprika rog crvena. "U fazi kad ona nalijeva plod bile su ekstremno visoke temperature i bez obzira na sustave navodnjavanja, na tim temperaturama biljka ne usvaja vodu ni kalcij koji sprječava ožegotine od sunca zbog čega dobiva ožegotine i dolazi do totalnog propadanja ploda. Rekli bismo, kao i čovjek - ako stoji cijeli dan na suncu i polijeva se vodom, svejedno će izgorjeti", poručuju. Uz to, navodnjavanje na tolikim temperaturama na svaku biljku utječe tako da joj "kuha" korijen, koji trune i biljka potpuno odumire. Ni druge kulture, napominju u Udruzi, nisu bolje prošle. Krastavac dobije žutu boju u jednom danu, kao i lubenica, čija kora, iako nije zrela, jednostavno požuti od jačine sunca i ona više nije za prodaju.

Tikva je ispucala od visokih temperatura. Proizvođačima ne samo da su uništeni urodi, već im se u takvim okolnostima stvaraju još veći troškovi. Navodnjavanje im, žale se, oduzima puno vremena, a i sve je veći trošak pokretača sustava, "je li to gorivo za koje svi znamo da je 100 posto skuplje nego lani, struja, agregati, pumpe, traktori, sve se troši, a rezultati su niski". Povrtlari napominju da ne mogu izdvojiti nijednu kulturu koja može podnijeti tako visoke temperature bez posljedica.

Podravski povrtlari dodaju da se moraju prilagođavati sve većim ekstremima i sve više ulagati i u zaštite od mraza, koji je bio sredinom svibnja, dok je već polovicom lipnja temperatura dosezala i 40 stupnjeva. Tada su već potrebni zasjena na plastenicima, zaštitne mreže, održavanje biljke vitalnom i zdravom što je, ponavljaju, jako teško na visokim temperaturama. Navedeni modeli traže velika ulaganja, što sami nisu u mogućnosti financirati, i dobro je, poručuju, da uspiju održavati i ono što imaju. Rješenje vide jedino u većim otkupnim cijenama svojih proizvoda i podizanju svijesti potrošača o važnosti domaće proizvodnje od koje ovisi niz ostalih zanimanja, a ne samo poljoprivrednik. Upozoravaju da je za buduće generacije prijeko potrebno održati proizvodnju hrane stabilnom, barem dostatnom za domaće tržište, a zasad nisu u stanju čak ni to. "Trenutačno nam je najveća potreba za nižim ulaznim troškovima, koji su otišli i do 400 posto gore, dok je naš proizvod cjenovno porastao za 0 do 75 posto, ovisno o kulturi, uzimajući u obzir desetak godina unazad i praćenje uvoza iz trećih zemalja", zaključuju u Udruzi podravskih proizvođača povrća.

Proizvođač povrća iz Gunje na tržnici u Županji

Marija Lešić Omerović

Pad kvalitete

Dugotrajna suša i visoke temperature posljednjih se godina sve više odražavaju na proizvodnju povrća u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Predsjednik Klastera proizvođača lubenica i povrća Antonio Gvozdić iz Soljana ističe da problem više nije samo nedostatak oborina, nego kombinacija dugih sušnih razdoblja, vrlo visokih temperatura i toplinskih valova koji dolaze u ključnim fazama razvoja biljke. Najviše problema imaju kulture koje u određenim fazama trebaju velike količine vode, poput lubenice, dinje, paprike, rajčice i krastavaca, pa je bez kvalitetnog navodnjavanja nemoguće ostvariti stabilan prinos. "Kod nekih kultura posljedice se ne vide samo kroz smanjenje prinosa, nego i kroz pad kvalitete proizvoda", upozorava. Kod povrća je problem izražen već u vrijeme cvatnje, oplodnje i zametanja plodova. Ako tada dođe toplinski val, kao što je to bilo ove godine, biljka može imati dovoljno vode, ali zbog ekstremne temperature svejedno dolazi do slabije oplodnje, odbacivanja cvjetova i smanjenog broja plodova. Navode je potkrijepio i vlastitim primjerom ovogodišnje proizvodnje lubenice. Unatoč navodnjavanju, visoke su se temperature u vrijeme zametanja negativno odrazile na proizvodnju. "Očekivali smo 20 do 30 posto veći prinos od ostvarenoga. Bilo je dosta sitnih plodova koji su zbog ekstremnih temperatura počeli trunuti i nisu se mogli razviti do tržišne veličine", objašnjava. Dodatni je problem poslije bila ekstremna vrućina, pa je dosta plodova dobilo ožegotine od sunca, izgubilo tržišnu vrijednost i nisu bili pogodni za prodaju. Sve to, naglašava Gvozdić, pokazuje da danas nije dovoljno samo osigurati vodu i da se mora razmišljati i o zaštiti biljke i ploda od ekstremnih temperatura i sunčeva zračenja. Proizvođači stoga sve teže mogu planirati proizvodnju na temelju dosadašnjih vremenskih obrazaca jer visoke temperature i suša više nisu iznimka, nego su postali nešto što moraju uključiti u planiranje proizvodnje. Ekstremne temperature osjetno povećavaju troškove - više se ulaže u navodnjavanje, zaštitu bilja, prihranu i različite načine zaštite od sunca. Istovremeno su veći rizici da dio proizvoda neće biti tržišno prihvatljiv. Kada se tomu doda nesiguran otkup i pritisak uvozne robe, proizvođaču je, ističu u Klasteru proizvođača lubenica i povrća VSŽ-a, sve teže dugoročno planirati proizvodnju i ulaganja. Uz nepredvidivost proizvodnje, veliki je problem i nesigurnost plasmana i to što proizvođač danas često ne zna ni po kojoj će cijeni svoj proizvod moći prodati ni hoće li za njega uopće imati siguran otkup.

Lubenice u Soljanima

ustupljeno

“Ovogodišnja sezona proizvodnje lubenice bila je vrlo zahtjevna, ali ne i neuspješna. Cijena je bila stabilna i potražnja za lubenicom cijele sezone podjednaka. Proizvodnja je ostvarena, ali je bilo puno više rizika i gubitaka nego što bismo očekivali u normalnoj godini", zaključuje Antonio Gvozdić. Vrlo pozitivnim ističe to što su proizvođači u suradnji s Agro-klasterom VSŽ-a i ove godine ustrajali u brendiranju "Slavonske lubenice" kao prepoznatljive na tržistu kroz razne manifestacije te se nadaju da će promotivne aktivnosti dogodine podignuti na još višu razinu.

Krastavac svinjama

Povrtlari u županjskoj Posavini također se žale da se unatoč navodnjavanju i uloženom trudu gubici nisu mogli izbjeći. Gunjanskom su proizvođaču povrća, koji je redoviti prodavač na tržnici u Županji, najviše stradali paprika i rajčica, ali dodaje da, s obzirom na ekstremne vremenske prilike, ipak može biti i relativno zadovoljan urodom.

Mato Vlahović iz Štitara

Marija Lešić Omerović

Dugogodišnji povrtlar, 78-godišnji Mato Vlahović iz Štitara, povrće proizvodi na 3000 kvadrata, a osim na kućnom pragu, prodaje ga i na tržnicama u Županji i Vinkovcima. Sve radi sam, priznaje da mu je sve teže, ali od mizerne mirovine ne može preživjeti. Najviše mu je stradala hibridna rajčica, zasadio je 700 sadnica, na donjoj je etaži još i bilo ploda, a na četiri je gornje sve izgorjelo. Nije na vrijeme kupio zaštitnu mrežu, podbacila je i paprika, a krastavci su mu urodili kao nikada. Od 400 je sadnica ima više od tonu i pol uroda, preko noći su sazreli, nije ih imao kome prodati i davao ih je svinjama kako bi preduhitrio truljenje i nesnosni smrad. Zadovoljan je urodom luka, krumpir je podbacio, iako ga je navodnjavao, a "štetovali su" i kukuruz šećerac i dinje. 

Marija Lešić Omerović