Gotovo 35.000 tona otpada zakopanog na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću sada je pred jednom od ključnih odluka: hoće li sve biti iskopano i odvezeno iz Hrvatske ili će se dio otpada obrađivati i razvrstavati na samoj lokaciji. Nakon sastanka Znanstvenog savjeta koji je razmatrao plan sanacije najvećeg i najzahtjevnijeg dijela lokacije, kao dvije najpraktičnije mogućnosti izdvojene su upravo te dvije varijante. No konačna odluka još nije donesena.

Na površini od oko dva hektara nalazi se gotovo 35.000 tona zakopanog otpada, a pitanje njegova uklanjanja istodobno otvara niz drugih pitanja, od sastava i klasifikacije otpada preko mogućeg utjecaja na podzemne vode do toga gdje bi se uopće mogao konačno zbrinuti i koliko bi to stajalo.

Možda i u inozemstvu

Važno je razjasniti da četiri varijante koje su se prije spominjale nisu predložene na sastanku Znanstvenog savjeta. Nakon sastanka predsjedajući Savjeta, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić kao dvije najpraktičnije mogućnosti izdvojio je potpuno iskopavanje i odvoz zakopanog otpada izvan Hrvatske, gdje bi se on obrađivao i konačno zbrinjavao te obradu i razvrstavanje otpada na lokaciji u Gospiću, uz izdvajanje opasnog dijela koji bi se potom zbrinjavao izvan RH. Konačni odabir trebao bi se temeljiti na tehničkoj izvedivosti, sigurnosti, vremenu potrebnom za sanaciju, troškovima i mogućnostima konačnog zbrinjavanja.

Upravo posljednja stavka mogla bi biti jedna od ključnih. Fond već provodi istraživanje tržišta među potencijalnim operatorima u Hrvatskoj i u drugim državama, uključujući mogućnosti prihvata i trajnog zbrinjavanja otpada u inozemstvu. Razmatra se i mogućnost zbrinjavanja u zatvorenim bivšim rudnicima soli. Fond je objavio dostupne analize sastava zakopanog otpada koje je za potrebe Državnog inspektorata izradio Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Koliko će sve stajati, zasad se ne može precizno reći. Ministarstvo zaštite okoliša reklo nam je da konačni trošak sanacije gotovo 35.000 tona zakopanog otpada ovisi o odabranom modelu, rezultatima stručnih analiza i istraživanja tržišta. Sanacija će se financirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno državnog proračuna, a Vlada najavljuje pravne korake radi naknade troškova od odgovornih osoba i subjekata. “Fond je u međunarodnom istraživanju tržišta kontaktirao potencijalne izvođače iz Hrvatske i više europskih zemalja. Interes su iskazale tvrtke iz Francuske, Belgije, Grčke, Austrije, Mađarske i Slovenije, kao i jedna kineska tvrtka. Zainteresirane kompanije uzele su uzorke otpada kako bi mogle predložiti odgovarajuća tehnološka rješenja”, poručili su. Drugim riječima, konačna odluka neće ovisiti samo o tome što je tehnički moguće izvesti u Gospiću nego i o tome postoji li kapacitet izvan Hrvatske koji može prihvatiti konkretan otpad.

Zdravstveno ispravna

Dodatnu pozornost izazvali su rezultati ispitivanja vode. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ličko-senjski Zavod uzorkovali su vodu iz 43 privatna objekta: 38 zdenaca, tri cisterne i dva izvora. U dva bunara u neposrednoj blizini i nizvodno od odlagališta pronađeni su PFAS spojevi, takozvane vječne kemikalije. U jednom je izmjereno 0,3018 mikrograma po litri, odnosno više od tri puta iznad vrijednosti od 0,1 µg/L, a u drugom je izmjereno 0,0265 µg/L. No HZJZ navodi da vlasnici tih bunara imaju priključak na javni vodovod i da se voda iz njih ne koristi za piće. U 33 objekta utvrđeno je mikrobiološko onečišćenje karakteristično za neobrađenu vodu, dok povišene fizikalno-kemijske vrijednosti u još deset uzoraka pripisuju prirodnim svojstvima krša, a ne otpadu. Navode da ispitivanja potvrđuju zdravstvenu ispravnost vode za javnu vodoopskrbu u Ličko-senjskoj županiji. “Nalaz upućuje na ograničeno, lokalno opterećenje podzemne vode, a ne na širenje onečišćenja na širem području”, rekli su nam iz Zavoda.

Istodobno, ne tvrde da je povezanost pronađenog PFAS-a s odlagalištem isključena. PFAS spojevi nisu pronađeni iznad granice kvantifikacije metode niti drugi kemijski pokazatelji upućuju na prodor onečišćenja u duboki krški vodonosnik. Monitoring privatnih bunara nastavit će se, Hrvatske vode razmatraju dodatne lokacije za praćenje podzemnih voda, a Institut za vode provodi dodatna ispitivanja površinskih voda.