Nakon što je nezakonito odlaganje otpada u Gospiću preraslo u jednu od većih političkih i ekoloških tema, Vlada je predložila nova pravila za gospodarenje otpadom. Uvode se videonadzor odlagališta, GPS praćenje vozila, strože kontrole i veća financijska odgovornost onečišćivača. Istodobno, Vlada osniva i znanstveni savjet koji bi trebao pomoći u sanaciji gospićkog otpada.

HINA

Vlada je poslala u Hrvatski sabor Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, predstavljajući ga kao velik korak prema učinkovitijem sprječavanju nezakonitog postupanja. Premijer Andrej Plenković pritom je naglasio da zakon nije nastao kao odgovor na aktualnu situaciju u Gospiću, nego da se na njemu radilo znatno prije, te da je prijedlog već dva puta bio u javnom savjetovanju, 2025. i 2026. godine. Cilj je, rekao je, pojačati nadzor i jasno utvrditi odgovornost za svaku fazu postupanja s otpadom.

- Posebno jačamo odgovornost onih koji nezakonito postupaju, uključujući odgovornost članova trgovačkih društava kada se pravna osoba zloupotrebljava za takvo postupanje - rekao je premijer. Račun za sanaciju nezakonito odloženog otpada, prema tome, ubuduće ne bi trebao stizati građanima ni lokalnoj samoupravi, nego onome tko je otpad nezakonito ostavio.

Digitalni trag

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković među ključnim novostima izdvaja obvezni neprekinuti videonadzor ulaza na lokacije gospodarenja otpadom. Snimke će se morati čuvati 30 dana i moći upotrebljavati u inspekcijskim i kaznenim postupcima, a uz kamere dolazi i GPS. Vozila koja prevoze otpad morat će biti praćena, a podatci o njihovu kretanju čuvat će se najmanje dvije godine. Time država želi imati digitalni trag otpada od mjesta na kojem je nastao do mjesta na kojem bi trebao biti obrađen ili zbrinut. Uz tehnički nadzor uvodi se i javni popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom. Na njemu bi se našle i odgovorne te upravljački povezane osobe, čime se pokušava spriječiti otvaranje novog društva preko kojeg bi se nastavila ista djelatnost.

Lokacije za gospodarenje neopasnim otpadom trebale bi se kontrolirati najmanje jednom godišnje, a one na kojima se gospodari opasnim otpadom najmanje dva puta godišnje. Provjeravat će se vrste i količine otpada, način skladištenja i obrade, evidencije, uvjeti iz dozvole i financijska jamstva. Vlada predlaže i dodatne ovlasti u slučaju sumnjivih pošiljki. Nadležna tijela moći će privremeno zadržati otpad, vozilo ili drugu opremu ako postoje okolnosti koje upućuju na nezakonito postupanje. To bi trebalo omogućiti reakciju prije nego što otpad završi na novoj ilegalnoj lokaciji, umjesto da se institucije uključuju tek kada je šteta već nastala.

Slična je logika i iza financijskih jamstava. Njihova dostatnost provjeravat će se najmanje jednom godišnje, a predviđa se i zakonsko založno pravo na imovini onečišćivača do visine troška sanacije. Lokalna samouprava istodobno će najmanje jednom godišnje morati organizirati akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada. Širi se i informacijski sustav gospodarenja otpadom, uključujući e-ONTO. U njega će biti uključeni i subjekti koji omogućavaju ponovnu uporabu robe te oni koji sprječavaju nastanak otpada proglašavanjem nusproizvoda.

Savjet za Gospić

Dok Vlada ističe da se na novom zakonu radilo prije aktualne afere, teško je zanemariti kako je upravo Gospić postao mjesto na kojem se pitanje učinkovitosti postojećeg sustava gospodarenja otpadom ogolilo pred javnošću. Na sjednici je Vlada zato osnovala i Znanstveni savjet za stručnu potporu u sanaciji nezakonito odloženog otpada na području Gospića. Savjet bi trebao analizirati zdravstvene, okolišne, tehnološke i druge aspekte sanacije te Vladi davati stručna mišljenja i preporuke. Za predsjednika je imenovan rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, a njegov zamjenik bit će ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. U Savjet ulaze i Ante Jukić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, Jelena Parlov s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta te Iskra Aleksandra Nola s Medicinskog fakulteta, Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar".

Savjet će se sastajati prema potrebi. U pravilu će ga sazivati i voditi Lakušić, odnosno u njegovoj odsutnosti Capak. No sjednicu može sazvati i sam premijer, koji će je tada i voditi. Na takvim sastancima mogu sudjelovati i članovi Vlade, predstavnici državnih tijela te dodatni stručnjaci.