Treba li djeci zabraniti pristup svim društvenim mrežama ili ne? To je veliko pitanje pred Europskom unijom koja nastoji zaštititi maloljetnike od štetnog sadržaja.

Kako bi pomogao Europskoj uniji da odgovori na to pitanje, stručni panel na kojem će sudjelovati liječnici, akademici, predstavnici mladih i roditelja u ponedjeljak će iznijeti svoje preporuke.

Grčka, Francuska i Španjolska prošle su godine predvodile inicijativu za ograničavanje pristupa maloljetnika društvenim mrežama, a pritisak na izvršnu vlast EU-a pojačao se kako bi se uspostavila zabrana na razini cijele Unije, poput one koju je Australija uvela u prosincu.

Kao odgovor na to, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je panel da osmisle preporuke temeljene na dokazima o tome kako bi se Europska unija s 27 članica trebala suočiti s tim problemom.

Ona podržava ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama i ranije je nagovijestila mogućnost zabrane, a u svibnju je rekla da se zakonski prijedlog očekuje ovog ljeta.

Dvojica europskih dužnosnika rekla su za agenciju AFP da očekuju kako će Bruxelles predstaviti prijedlog o dobnoj granici, ali su dodali da konačne odluke još nisu donesene.

EU nije se želio izjasniti o tome hoće li von der Leyen najaviti potpunu zabranu.

"Istražujemo mogućnosti kako bi maloljetnici bili sigurniji na internetu. Više se može i mora učiniti", rekao je glasnogovornik.

Uz preporuke panela, EU je pojačao pritisak na platforme društvenih mreža da uvedu promjene, pozvavši u petak Facebook i Instagram da uklone značajke koje potiču ovisnost, nakon sličnog upozorenja upućenog TikToku u veljači.

Fokus na aplikacijama sa štetnim dizajnom

Stručni panel sastao se tri puta tijekom 2026. godine, a posljednji sastanak održan je u lipnju.

Članovi panela nisu željeli otkriti što će preporučiti, ali ako je suditi prema njemačkoj inačici, oni neće zagovarati potpunu zabranu.

Njemački stručnjaci, među kojima je bio i supredsjedatelj panela EU-a, prošlog su mjeseca predložili dvije mogućnosti: zakonski određenu minimalnu dob od 13 godina - koju već imaju mnoge platforme - ili ograničenja pojedinačnih usluga i značajki.

EU bi mogao ograničiti pristup društvenim mrežama na temelju rizika koje određena platforma nosi, ciljajući aplikacije sa "štetnim dizajnom".

Jedan od problema za EU jest kako izbjeći različite dobne granice u 27 država članica. Primjerice, Španjolska želi zabraniti pristup društvenim mrežama mlađima od 16 godina, dok Francuska predlaže zabranu za djecu od 15 godina i mlađu.

Postoje i države članice EU-a, poput Estonije, koje se protive zabrani.