O odluci Europske središnje banke o dodatnom podizanju ključnih kamatnih stopa za 25 baznih bodova oglasio se i guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman. Poručio je pritom da će “restriktivnija monetarna politika pridonijeti i smanjenju inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj”. Upravno vijeće ECB-a, čiji je Žigman član, na svojoj je nedavnoj sjednici drugi put ove godine podignulo ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit, koja je u uvjetima velikih viškova likvidnosti primarni pokazatelj karaktera monetarne politike, tako raste na 2,50 posto. Žigman je rekao da se monetarna politika pooštrava kao odgovor na rast cijena energenata i s tim povezane inflacijske pritiske. To potvrđuje i rast godišnje stope inflacije u europodručju s 2,9 posto u srpnju na 3,3 posto u kolovozu.

“Restriktivnija monetarna politika pridonijet će i smanjenju inflacijskih pritisaka u Hrvatskoj, nakon što je u kolovozu inflacija blago ojačala pod utjecajem rasta cijena energije. Pritom je vidljivo približavanje ukupne inflacije prosjeku europodručja, uz smanjenje razlike na manje od pola postotnog boda”, komentirao je Žigman. Kazao je i da je gospodarstvo europodručja pokazalo otpornost unatoč energetskom šoku, pa bi rast ekonomske aktivnosti mogao biti snažniji od prethodnih očekivanja, što dodatno podupire odluku o podizanju kamatnih stopa. Rekao je i kako neizvjesnost ostaje visoka, a da je Upravno vijeće ECB-a razmatralo više mogućih makroekonomskih scenarija povezanih s različitim kretanjima cijena nafte i plina. “I dalje ćemo pomno pratiti nove pokazatelje, osobito one koji mogu uputiti na neizravne i sekundarne učinke rasta cijena energenata na inflaciju. Cilj ostaje nepromijenjen - vratiti inflaciju u europodručju na dva posto u srednjem roku”, poručio je Žigman.