Rastu kamate i rate na dio starih kredita, kao i na sve nove
Europska središnja banka je, drugi put ove godine, povisila svoje tri ključne kamatne stope, i to za daljnjih 0,25 posto. One tako iznose 2,50, 2,65 i 2,90 posto. Odluka stopa na snagu 16. rujna. Taj je potez ECB-a bio očekivan, s obzirom na rastuće inflatorne pritiske.
- Sukob na Bliskom istoku i nadalje stvara inflacijske pritiske te bi inflacija trebala ostati znatno iznad ciljne razine tijekom dužeg razdoblja. Odluka koju je Upravno vijeće donijelo potvrda je njegove odlučnosti u provedbi monetarne politike kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju - istaknula je Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, na konferenciji za medije nakon sjednice Upravnog vijeća u Berlinu.
Novo podizanje ključnih stopa utječe na hrvatske građane koji otplaćuju kredite s promjenjivom stopom, a njih je oko 15 posto svih korisnika kredita u sektoru kućanstva. Još će ga više osjetiti tvrtke, koje većinom otplaćuju kredite vezane uz euribor. Svima njima će se automatizmom povećati rate kredita, a iznos povećanja ovisi o visini kredita. Kod dijela kredita građanima to povećanje iznosit će od 10 do 30 eura mjesečno. Rast ključnih stopa podiže i cijenu zaduživanja za državu. Također, ono znači vjerojatan dodatni rast kamata na nove kredite na tržištu, ali i štednju.
Na pitanje novinara jesu li zabrinuti u kontekstu jačanja političkih snaga koje sumnjaju u EU, euro, pa i zagovaraju izlazak iz eurozone, Lagarde je odgovorila da je euro trenutno popularan kako nikada nije bio, a nezadovoljnih će uvijek biti.
Lagarde je dan prije održala govor vjerojatno potaknut rezultatom pokrajinskih izbora u Saskoj-Anhalt, gdje je relativnu pobjedu odnio ekstremno desni AfD, koji je obećao da će, ako uđe u saveznu vladu, Njemačku izvesti iz eurozone. Lagarde je govorila o izborima koji stoje pred Europljanima. Tri su moguća puta, kaže. Prvi je ponašati se kao da je europski trenutak prošao i da je pad "neizbježan". U tom scenariju Europa će postati muzej. Taj put je, kaže, iluzija. Drugi je da svaka zemlja slijedi vlastiti nacionalni interes, a čujemo sve glasnije takve pozive, no to je fatamorgana: sve se sile nastoje udružiti kako bi ojačale poziciju, a Europa je već udružena, i zašto bi se sada toga odricala, dopuštajući si raspadanje na 27 nacionalnih agendi, rekla je. Treći put je, kaže, onaj kojim idemo i jest težak, ali je jedini pravi, a to je da izaberemo jedni druge i nastavimo rad na izgradnji Europe.