Hrvatski su se petnaestogodišnjaci popravili u prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti, a u čitalačkoj pismenosti otprilike su na istoj razini kao i prije tri godine, pokazalo je istraživanje PISA 2025, provedeno među 6500 učenika u tristotinjak osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.

Pad pismenosti

Unatoč nešto boljim rezultatima i pozicioniranju među drugim europskim zemljama, istraživanje je pokazalo da su učenici u zemljama OECD-a svojim rezultatima na ovom testu dosegnuli najniži zabilježeni prosjek, a u brojnim se zemljama svijeta bilježi pad rezultata u čitalačkoj pismenosti.

U prirodoslovnoj pismenosti Hrvatska se plasirala na 33. mjesto, što je pomak nabolje za tri mjesta u odnosu prema 2022. godini. U čitalačkoj pismenosti bili smo na 29. mjestu, a u matematičkoj pismenosti na 36. umjesto prijašnjem 40. mjestu na ljestvici među 91 državom. Kao i svaki put uvjerljivo najboljim rezultatima dominiraju azijski obrazovni sustavi, a najbolje rezultate bilježe Kina, Singapur, Makao, Japan... Dok je godinama Finska glasila za najbolji europski obrazovni sustav, sada se među zemljama OECD-a najviše na ljestvici plasirala Estonija, koja očito radi na svom sustavu obrazovanja.

Hrvatska je uglavnom blizu prosjeka OECD-a, a rezultate na PISA testu znatno su poboljšali Irska, Kanada, Novi Zeland i Australija, kao i Turska. Zanimljivo je da su se iza nas plasirale neke države s razvijenim obrazovnim sustavima, poput Norveške, Islanda, Malte i Grčke, što - ocjenjuju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) - pokazuje da veća ulaganja i veće plaće učitelja i nastavnika ne jamče i vrhunske rezultate učenika.

Iako smo u nekim područjima ostvarili određeni napredak, i dalje je veliki udio učenika koji ne doseže osnovnu razinu obrazovnih kompetencija. U čitalačkoj pismenosti, na primjer, 21 posto djevojčica i 42 posto dječaka ne dostiže ni osnovnu razinu pismenosti, a kod matematičke i prirodoslovne situacija je tek neznatno bolja.

Gimnazijalci su u svim područjima uvjerljivo uspješniji od učenika strukovnih škola, osobito trogodišnjih i onih s još kraćim programom, gdje čak od 60 do 80 posto učenika ne dosiže ni osnovnu razinu znanja i kompetencija. Vidljive su i razlike među djevojčicama i dječacima jer djevojčice u pravilu postižu više bodova u svim područjima, izuzev matematike i računalnog rješavanja problema, gdje se ta razlika gubi, odnosno ide u korist dječaka.

Slabija podrška roditelja

Vidljive su i regionalne razlike - Grad Zagreb ostvaruje najbolje rezultate u svim područjima. Iza njega slijedi sjeverna Hrvatska, zatim zapadna Hrvatska, uključujući Istarsku i Primorsko-goransku županiju, a u ostatku zemlje rezultati su slabiji. Socioekonomski status i urbane sredine također pogoduju boljim rezultatima na PISA testu.

Na temelju ovakvih rezultata, iz NCVVO-a su Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) poslali preporuku i poziv da do kraja godine započnu redefiniranje i poboljšavanje postojećih kurikuluma donesenih prije sedam godina.

- Nužna nam je promjena kurikuluma iz svih predmeta, kako bi naši učenici popravili svoje rezultate. Nema tako dobrog kurikuluma da se on ne bi mogao dodatno poboljšati - poručio je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, na predstavljanju rezultata PISA 2025.

Zanimljivo je i da su se učenici koji su sudjelovali u istraživanju u znatno većoj mjeri nego prije tri godine izjasnili da im njihovi nastavnici pružaju podršku, a podrška roditelja je u padu. Ipak, i u jednom i u drugom smo iznad prosjeka zemalja OECD-a.

- Zanimljivo je kako roditelji često prave pritisak na nastavnike kad je riječ o njihovoj djeci, ali kad je riječ o roditeljskoj podršci učenicima, tada su u negativnom trendu - ocijenio je Filipović.