Hrvatskoj je do kraja kolovoza od ukupno 10 milijardi eura raspoloživih iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost (NPOO) isplaćeno 7,3 milijarde, uz potpunu uspješnost u realizaciji dosadašnjih osam zahtjeva za plaćanje, pohvalili su se iz Vlade. Završna plaćanja očekuju se, kažu, do kraja 2026. U Vladi navode i da se provedba NPOO-a uspješno privodi kraju, te se zaokružuje jedan od najvećih razvojnih ciklusa u povijesti zemlje. Realizirana su, pobrojali su, brojna ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb, obnovu, promet, energetiku, vodoopskrbu, odvodnju.

Gradilišta posvuda

U obrazovanju, gradile su se jaslice, vrtići, škole, u zdravstvu i socijali mobilne ambulante, centri za kućnu njegu i skrb starijih osoba, a tu je i energetska obnova zgrada, modernizacija javnog prijevoza. Uloženo je, kažu, i u željeznicu, spominju LNG. Uglavnom, dosta se javne infrastrukture europskim novcem obnovilo ili popravilo. No, brojne su i kritike na račun (ne)povlačenja tih sredstava, koje manje idu u pravcu kvantitete, a više u pravcu kvalitete i načina kako su se europska sredstva utrošila. Ukratko, kritike ekonomista odnose se na to da je previše javnog, a premalo privatnog. Prevelik je udio javne infrastrukture i građevine, koja ima jednokratan učinak na BDP i spori povrat, dok se propustilo uložiti u razvoj i industriju koja bi osigurala dugoročni rast. BDP je stoga naglo ubrzao, rastemo još uvijek brže od prosjeka EU-a, što i jest cilj alokacije, da nove članice dosegnu standard starih. No, ulagalo se tako da će to u najboljem slučaju imati jednokratan i ograničen učinak. Kada se sve završi, BDP će početi usporavati. Slično kaže i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Privatni sektor

- Kvantiteta je dobra, alokacija pogrešna. Dosta se povuklo, ali u velikoj većini zahvaljujući tek javnim investicijama. Premalo se novca alociralo prema investicijama privatnog sektora, što se itekako moglo. To su recimo napravili Grci. Njihov plan NPOO-a je radio ozbiljan tim ekonomista i oni su 30 posto od ukupnog iznosa usmjerili u investicije privatnog sektora. Velik su novac usmjerili u prerađivačku industriju. Kod nas se razina ekonomske aktivnosti digla jednokratno, javnim radovima, pogotovo u građevini. Ono malo što se išlo prema privatnom sektoru, previše smo navlačili na nove tehnologije umjesto u bazično gospodarstvo, u poljoprivredno-prerađivački sektor. Infrastruktura je u redu, ali ima povrat od sto godina, a mi sada trebamo radna mjesta da ljudi imaju od čega živjeti - kaže.

Dodaje da poduzetnici iz IT sektora, oni koji su stvarno dobri, kažu da im državne potpore i ne trebaju. Ali zato, zaključuje Novotny, trebaju preradi, rajčici, paprici, luku i češnjaku...