Plenković: Raspolažemo jednim od najvećih obnovljivih resursa slatke vode u EU
Premijer Andrej Plenković u utorak je rekao da Hrvatska raspolaže jednim od najvećih obnovljivih resursa slatke vode po stanovniku i zato ga se mora čuvati, a da je u posljednjih 10 godina država uložila 5,2 milijarde eura u vodno gospodarstvo.
Plenković je u govoru, u povodu 150 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj, istaknuo da je voda je utkana u hrvatski identitet, prostor i način života i da joj u vremenu klimatskih promjena vrijednost raste.
"Hrvatska je pritom privilegirana zemlja. Raspolažemo jednim od najvećih obnovljivih resursa slatke vode po stanovniku u Europskoj uniji. Ono što nam se danas možda čini prirodnim obiljem, sutra će biti jedan od naših najdragocjenijih strateških resursa. Zato ga svi zajedno moramo čuvati", poručio je premijer.
Plenković: Vodu moramo čuvati
Od 2016. do danas, rekao je, država je uložila 5,2 milijarde eura u vodno gospodarstvo čime se omogućilo da 130.000 stanovnika u Hrvatskoj dobije vodu, a pristup poboljšanoj vodoopskrbi ima čak 500.000 ljudi. Mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbu danas iznosi 96 posto, a stvarna priključenost je 91 posto, istaknuo je. Od 2016. javnu odvodnju dobilo je oko 515.000 stanovnika, a pristup poboljšanom sustavu javne odvodnje i pročišćavanja imalo 2,3 milijuna stanovnika.
Kroz NPOO odobreno je čak 269 projekata vodnog gospodarstva vrijednih 1,9 milijardi eura, od čega su 1,2 milijarde eura bili bespovratna sredstva, rekao je premijer.
Dodao je kako je odobreno i 65 projekata smanjenja rizika od katastrofa u upravljanju vodama vrijednih 280 milijuna eura, a kroz Program konkurentnost i kohezija dodatnih 914 milijuna eura. Izgrađeno je i 300 kilometara nasipa, pet velikih nizinskih retencija i postavljeno oko 850 suvremenih vodomjera diljem zemlje.
"Ukupna duljina hrvatske vodoopskrbne mreže danas premašuje 50.000 kilometara. To je više od opsega Zemlje. Ugrađeni su mjerni uređaji na sve vodozahvate u Hrvatskoj, te su izrađeni akcijski planovi za sva uslužna područja kako bismo smanjili gubitke vode", istaknuo je, među ostalim, premijer.
Na javnu odvodnju danas je priključeno oko 60 posto stanovništva, a u posljednjih deset godina izgrađeno je i rekonstruirano 118 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Za sigurnost proizvodnje hrane u 20 zadnjih godina uloženo je 255 milijuna eura. Izgrađeno je i 29 sustava navodnjavanja, hrvatsko plavo gospodarstvo zapošljava više od 140 tisuća ljudi i stvara više od tri milijarde eura dodane vrijednosti godišnje
"Vodu moramo čuvati ondje gdje izvire, dok prolazi našim rijekama i podzemljem dok je koristimo i kad je vraćamo u okoliš. Naše rijeke i more stoljećima su hranile Hrvatsku.
Na nama je da ih sačuvamo za generacije koje dolaze", poručio je Plenković.
Vučković: U idućih pet godina gubitke vode smanjiti s 50 na 25 posto
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je kako je danas više nego ikada potrebno shvatiti da je upravljanje vodama povezano sa svim drugim važnim politikama države. Upozorila je i na klimatske promjene i činjenicu da se sve više suočavamo s dva ekstrema: poplavama i sušama i podsjetila kako je realizirano više od 300 važnih strateških projekata u vodno-komunalnom gospodarstvu.
"Ti se projekti ne vide svaki dan, no kad dođe do poplava, kad treba osigurati vodu za piće, kad treba zaštititi svako naselje, tada vidimo da Hrvatska ima kvalitetan sustav, među najkvalitetnijima u Europi", rekla je Vučković dodajući da se mora nastaviti sa smanjivanjem gubitaka u vodoopskrbnim sustavima.
Cilj je u idućih pet godina doći s 50 posto na 25 posto, naglasila je.
Zahvalila je generalnom direktoru Hrvatskih voda Zoranu Đurokoviću na brzoj reakciji u slučaju nezakonitog onečišćenja u Gospiću i što je odmah pokrenuo izradu stručnih mišljenja, ugovaranje proširenja monitoringa, postavljanje novih piezometara i uspostavio suradnju s tvrtkama koje već imaju bušotine na terenu koji gravitira onečišćenju.
"To ćete raditi i dalje. Tako ćete reagirati na svim lokacijama i sačuvat ćemo naše podzemne vode i hrvatsku vodu za piće i kvalitetu života svakog građana", poručila je Vučković.
Đuroković: Sa Zagrebom nismo uspjeli dogovoriti spomen-obilježje Strossmayeru
Đuroković je istaknuo kako je voda je nezamjenjiv resurs, ali i nepredvidljiv.
"Evo, tu su i kolege iz DHMZ-a. Više iskreno ne znamo kada je vrijeme za borbu s poplavama, niti za borbu protiv suša. Sve je toliko promjenjivo, ali moramo biti spremni, moramo se prilagoditi", poručio je.
Đuroković je rekao i da je velika je odgovornost upravljati sa sustavom, jer je riječ o tri i pol tisuće kilometara nasipa, četrdeset i četiri akumulacije kojima upravljaju Hrvatske vode, šezdeset devet retencija, šezdeset šest tisuća sedamsto kilometara umjetnih kanala i umjetnih korita.
"Hrvatske vode su uistinu investicijska kuća. Više od 70 posto čine investicije, a više od 90 posto odnosi se na investicije od tog iznosa koje su vezane uz europska sredstva i fondove", rekao je Đuroković.
Na kraju je izrazio žaljenje što sa zagrebačkom gradskom vlašću nisu uspjeli dogovoriti postavljanje spomen-obilježja biskupu Josipu Juraju Strossmayeru na travnjaku ispred ulaznih vrata zgrade Hrvatskih voda koji je postavio temelje upravljanja vodama. Prije pet godina, kaže, dobili su odbijenicu, a sada za 150 godina dobili su obećanje da će sve biti u redu, no nisu dobili odgovor.
