Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je u utorak da im građani putem dopisa i mailova redovito dojavljuju ilegalna odlagališta otpada u želji da pridonesu rješavanju tog dugogodišnjeg problema.

Nezakonito odlaganje otpada, bilo da ih odlažu pojedinci ili poslodavci, prisutno je već dulje vrijeme, rekao je Đuroković. Svi nelegalni deponiji se i nama dojavljuju, ljudi na neki način žele dati svoj doprinos u čuvanju naše domovine, dodao je.

Podsjetio je da kakvoću podzemnih voda Hrvatske vode sustavno prate putem Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer".

Osvrnuo se i na navode prema kojima bi područje Varaždina moglo biti ugroženo u eventualnim poplavama i posljedičnim širenjem onečišćenja te kazao da ondje postoje nasipi i akumulacija Varaždin koji su pod nadzorom.

No, Hrvatske vode će dodatno pratiti veće vodne valove i lokacije odlagališta kako bi se spriječilo da eventualne poplave razore i prošire materijal na veće područje, naglasio je.

"Prije svega govorim o području Varaždina gdje postoje nasipi pa ne bi trebalo biti ugroze, no opreza nikad dosta", rekao je.

Institut za vode "Josip Juraj Strossmayer" u ponedjeljak je, u sklopu vještačenja za Uskok, potvrdio postojanje dviju prostorno i sadržajno različitih zona nepropisno odloženog otpada kod Varaždina. Na sjevernoj lokaciji, koja predstavlja glavni izvor okolišnog opterećenja, nalazi se oko 1352 tone heterogenog, višeslojnog i mehanički obrađenog miješanog otpada. Na južnoj je lokaciji odloženo najmanje 30 tona muljevitog materijala nepoznatog podrijetla, pretežno mineralnog sastava. 

Većina utvrđenih promjena, navodi se u nalazu, može se bitno smanjiti ili ukloniti uklanjanjem otpada i sanacijom kontaktne zone. Dugotrajniji problem predstavlja mikroplastika, koja se u okolišu razgrađuje vrlo sporo i može djelomično zaostati u tlu i nakon uklanjanja glavnog tijela otpada.

Vještačenje je potvrdilo prisutnost visoke koncentracije mikroplastike u podzemnim vodama na području odlagališta otpada Divoselo kraj Gospića.

Prema dosadašnjim nalazima, voda u sustavu javne vodoopskrbe u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji sigurna je za piće.

Šiljeg: Važno je pojačati sustav gospodarenja otpadom

Ravnatelj Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer" Mario Šiljeg rekao je u utorak da treba poduzeti sve aktivnosti da se otpad iz Gospića i Varaždina što prije ukloni te pojačati sustav gospodarenja otpadom.

"Svi nalazi govore samo jedno, nepropisno odloženi otpad nije smio biti tamo, a kada je već tamo, mora se što prije ukloniti", kazao je Šiljeg odgovarajući na pitanje novinara koliko je zabrinjavajuć nalaz vještačenja tog instituta koji je Uskok objavio u ponedjeljak.

Dodao je i da je Vlada pokazala "izrazite napore" da što prije dođe do saniranja nepropisnog otpada u Gospiću. 

Upitan hoće li Institut testirati i vodu iz javne opskrbe, Šiljeg je pojasnio da je mjerenje zdravstvene ispravnosti vode za piće u nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Županijskih zavoda za javno zdravstvo. 

"Ono što Institut radi u zadnje vrijeme je pojačan monitoring voda u prirodi, kako površinskih, tako i podzemnih voda. Ono što mogu sada sa zadovoljstvom reći je da su - u novo uspostavljenim postajama koje su uspostavljene zadnjih mjeseci - kritični parametri koje smo mjerili unutar propisanih vrijednosti", istaknuo je.

Što se tiče otpada, rijeke Drave i zabrinutosti Varaždinaca zbog onečišćenja, Šiljeg je poručio da svi ljudi koji su priključeni na sustav javne vodoopskrbe u ovom trenutku piju zdravstveno ispravnu vodu. 

Pojasnio je da sustavi javne vodoopskrbe, na koje je priključeno preko 95 posto stanovništva u Hrvatskoj, prolaze čak trostruku kontrolu na više razina, poput dnevne kontrole vodovoda, odnosno isporučitelja vodnih usluga, periodične kontrole Županijskih zavoda za javno zdravstvo i kontrole Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

"Nalazimo se u trenutku kada je zbilja potrebno u maksimalno mogućoj mjeri uspostaviti sve ono što je najavljeno i u zakonodavnom smislu u propisima, odnosno pojačati sustav gospodarenja otpadom", rekao je. Naglasio je da novim izmjenama zakona svaki segment u sustavu mora imati jasno propisane uloge i zadaće koje će biti još detaljnije propisane.

Govoreći o Varaždinu, rekao je da, nažalost, takvih lokacija s otpadom ima dosta u Hrvatskoj.

"Vjerujem da je iza nas razdoblje kada se moglo na takav način postupati s otpadom. Ako želimo zaštititi naše vodno bogatstvo koje štitimo već 150 godina, onda je vodno gospodarstvo samo jedna karika u sustavu zaštite okoliša, a jedno od najvažnijih je sustav gospodarenja otpada", rekao je Šiljeg nakon obilježavanja 150 godina organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj.