Paprika babura iz Albanije, lubenice iz Grčke i Srbije, dinja iz Tunisa, limun iz Južnoafričke Republike, ponuda iz Sjeverne Makedonije… - aktualna je slika na trgovačkim policama zelene ponude iz uvoza, a za koju domaći povrtlari tvrde da se pojavljuje po prodajnim cijenama koje su iste njihovim proizvođačkim, čime oni gube bitku pred takvom konkurencijom.

Uvoz iz takozvanih trećih zemalja u kojima proizvođači koriste znatno jača zaštitna sredstva od onih koja se koriste u EU-u domaće proizvođače, tvrde, stavlja u neravnopravan položaj jer zbog takvih sredstava povrtlari u zemaljama izvan Unije imaju znatno bolje prinose od naših, a dobivene količine omogućuju im, dakako, i spuštanje cijena s kojima se naši proizvođači ne mogu nositi.

Gube bitku

- A nama Europa nalaže europska zelena pravila, što znači da mi nemamo dovoljno jaka zaštitna sredstva i 50 posto našega uroda propadne. Samim tim moramo imati malo višu cijenu od proizvođača iz trećih zemalja, a uvozna roba iz tiih krajeva nam ju ruši i na polici uglavnom nema mjesta za našu robu – kaže tajnica Udruge podravskih proizvođača povrća Danijela Stanešić, povrtlarka i voćarka iz Vukosavljevice, u Virovitičko-podravskoj županiji.

- Prinosi su nam zbog slabe zaštite manji. Na našem OPG-u otišlo je čak 70 posto paprike babure. Dvije berbe uspjeli smo skinuti, ostalo je propalo. Nismo ni troškove uspjeli pokriti. Radimo s u Europskoj uniji dopuštenim zaštitnim sredstvima, no ona ni približno nisu dovoljna za zaštitu, na što mi, domaći proizvođači, stalno upozoravamo. Istovremeno, teče jeftini uvoz koji, dakako, nije zabranjen dokle god uvoznici rade po standardima po kojima se roba može uvesti. No, to nisu isti standardi po kojima i mi možemo raditi. Stoga, dajte da i mi nastupamo s istih pozicija – kaže Stanešić.

Osim što slaba zaštitna sredstva utječu na smanjenje prinosa, podižu i troškove proizvodnje jer s takvom zaštitom proizvođači više puta moraju tretirati površine pod proizvodnjom.

Tu su i stalna poskupljenja inputa u proizvodnji, od radne snage do države.

- Država kaže: "Dižemo plaće!" Ne diže ona plaće, nego mi, poslodavci. Mi snosimo teret te razlike. Ili neka se država odrekne u korist radnika ili poslodavaca, pa neka onda kaže: "Mi dižemo plaće!" – kaže tajnica Udruge podravskih proizvođača povrća koja okuplja oko 150 članova, a sjedište joj je u Sedlarici, također u Virovitičko-podravskoj županiji.

Inače, godina je za povrtlare u vremenskom smislu bila dobra, nije bilo nevremena, no uvoz i dalje ostaje bolna točka. Stanešići, primjerice, uglavnom sve plasiraju u trgovačke lance, no, kažu, to je "stalno natezanje".

- Danas ide, sutra ne ide, danas ide, pa opet ne ide. To je doslovno guranje, na policama je više od 50 posto uvezene robe. A u špici sezone, kada ima svega iz ove proizvodnje, uvoz jednostavno treba smanjiti. To je jedina logika - kaže povrtlarka Danijela.

Udruga podravskih proizvođača povrća, osim što je za smanjenje uvoza povrća u špici sezone, traži i ukidanje uvoza iz trećih zemalja ili neka im, kaže Stanešić, uvedu carinu.

Od JAR-a do Argentine

Ova povrtlarka i voćarka šljivu predaje za 60 centi, a realna cijena bila bi, kaže, barem euro.

- Treba, znači, nabrati deset kila šljiva za šest eura, a satnica radnika je sedam eura, pa vi vidite – daje Stanešić materijala za razmišljanje.

Inače, zanimljivo je prošetati između trgovačkih polica sa zelenom ponudom, a ta šetnja doslovno vodi u sve dijelove svijeta - već spomenuti limun iz Južnoafričke Republike u jednom domaćem trgovačkom lancu upravo je na akciji za 1,29 eura za pola kilograma, a taj se agrum tu prodaje i iz Argentine. Šljiva je domaća - 1,39 €/kg, a grožđe, osim iz Hrvatske, dolazi i iz Italije i BiH. Cijena za kilogram - 2,79 eura. Kilogram breskve je 1,99 eura, a dolazi iz Hrvatske i Italije. Rajčica je 1,59 eura, a osim domaće, dolazi i iz Nizozemske. Pakovanje od tri klipa kukuruza šećerca, domaćeg, stoji 1,69 eura. U drugom domaćem lancu paprika roga je iz Turske, Makedonije, Albanije, breskva iz Grčke i Španjolske, a u jednom stranom centru mrkva iz Njemačke, trešnje iz Turske, nektarine, uz one iz Hrvatske, i iz BiH, šljive iz Španjolske...