Hrvatska i ove godine bilježi odlične turističke rezultate kada je riječ o broju dolazaka i noćenja, no pitanje koje se sve češće postavlja jest prati li rast turističkog prometa i rast turističke potrošnje. Podaci pokazuju da velik broj gostiju ne znači nužno i veće prihode, a stručnjaci upozoravaju da se uspješnost turističke sezone sve manje može mjeriti isključivo brojem turista.

- Tijekom tri godine do 2025. ostvaren je skroman rast stranih noćenja, dok je pritom realni prihod od turizma pao za čak 7,2 posto, što Hrvatsku izdvaja kao jedinu mediteransku destinaciju s realnim padom turističkih prihoda. HNB u ovoj godini očekuje nominalni rast inozemnih prihoda od 400-tinjak milijuna eura ili 2,5 do 3 posto, što s obzirom na relativno višu inflaciju u tom segmentu usluga implicira realno smanjenje prihoda i u ovoj godini - navodi ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić.

Cijena i kvaliteta

To pokazuje, kaže Stojić, da veći broj gostiju sam po sebi nije dovoljan, ako ne raste i njihova prosječna potrošnja. Prema HUP-ovoj ocjeni, ključni pokazatelj uspješnosti turizma danas više ne mogu biti samo dolasci i noćenja.

- Ključni pokazatelj uspješnosti danas mora biti prihod i potrošnja po gostu, a ne broj dolazaka. Hrvatska već ima gotovo dvostruko veći turistički intenzitet od usporedivih mediteranskih destinacija, 24,2 prema 12,4 noćenja po stanovniku, što znači da je prostor za daljnji rast volumena ograničen. Budući rast mora se temeljiti na ulaganjima u veću dodanu vrijednost i većoj potrošnji po inozemnom gostu, kao i postupnom širenju uobičajeno kratke sezone - kazao je Stojić.

Ipak, unatoč čestim tvrdnjama da gosti zbog visokih cijena troše manje, ovogodišnji podaci zasad ne potvrđuju značajnije usporavanje potrošnje. Do 15. kolovoza, iznos fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja porastao je 17,4 posto, a u ugostiteljstvu 11,2 posto što je, ističe Stojić, višestruko iznad rasta broja izdanih računa, ali i iznad inflacije. Kada je riječ o cijenama, iz HUP-a ističu kako problem nije samo njihova visina, nego i odnos cijene i kvalitete.

Paradoks

- Hrvatska se cijenama približila prosjeku Europske unije, ali kvaliteta u nekim segmentima ponude još uvijek ne prati tu razinu cijena. Posebno je problematičan vrlo nizak udio hotelskog smještaja, što ograničava mogućnost ostvarivanja veće dodane vrijednosti. Posljedica toga je i niska potrošnja turista u Hrvatskoj od oko 176 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji (216 eura), Španjolskoj (301 euro) i posebno u Portugalu gdje turisti dnevno troše i više od 450 eura. Ključno pitanje stoga nije jesu li cijene previsoke, nego jesu li opravdane kvalitetom usluge - objasnio je Stojić.

Hrvatski turizam tako se suočava s paradoksom rekordnih dolazaka i noćenja koji ne prati jednak rast prihoda. To potvrđuje da sadašnji model, koji se dominantno oslanja na kratkoročni privatni smještaj, doseže svoje granice. Bez snažnijeg investicijskog ciklusa u hotelskom sektoru, procijenjenog na oko 5 milijardi eura u idućih pet godina, podizanja kvalitete ponude i stvaranja veće dodane vrijednosti teško će se ostvariti značajniji rast prihoda po gostu, neovisno o broju dolazaka.