Sezonalnost je neugodna boljka hrvatskog turizma koja se može ublažiti jačanjem Hrvatske kao destinacije za život i rad na daljinu, odnosno boljim povezivanjem aktivnog turizma i digitalnih nomada. Pokazalo je to istraživanje Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu koje je provela doc. dr. Maja Vizjak. Upravo je digitalno nomadstvo tema kojom se bavila u sklopu projekta "Od stvarnih do virtualnih migracija", financiranog sredstvima Europske unije iz instrumenta NextGenerationEU. U okviru dionice "Cijeli svijet kao globalni ured" provela je istraživanje među članovima ronilačkih, jedriličarskih i biciklističkih klubova te centara o potencijalu rada na daljinu u kombinaciji s aktivnim bavljenjem sportskim selektivnim vrstama turizma u Hrvatskoj.

- Mnogi od nas vole produžene vikende koristiti na način da otputuju uzimajući laptop s ciljem rada na daljinu i kako bi bili dostupni te agilno odgovarali na mailove, telefonske pozive i izvršavali druge radne zadatke. Posredovanjem digitalnih tehnologija, kreiranjem fleksibilnih organizacije i modela rada na daljinu omogućeno je raditi neovisno o lokaciji. Mnogi od nas već žive i rade neki oblik digitalnog nomadstva te uspješno spajaju posao i putovanja, sve s ciljem postizanja željenog balansa privatnog i poslovnog života - kaže Vizjak.

Važni resursi

Njezino je istraživanje pokazalo da jedrenje, cikloturizam i ronjenje kao selektivni oblici turizma imaju značajan potencijal za privlačenje digitalnih nomada i razvoj cjelogodišnjeg turizma.

- Istraživanje je provedeno tijekom prošlog ljeta s ciljem analize percepcija i stavova dionika iz područja ronjenja, jedrenja i cikloturizma o mogućnostima povezivanja njihovih sportskih aktivnosti s digitalnonomadskim mogućnostima rada na daljinu. U istraživanju je sudjelovalo 70 ronilaca, 43 biciklista i 41 jedriličar. Digitalni nomadi predstavljaju skupinu stručnjaka koji zahvaljujući digitalnim tehnologijama rade na daljinu te pritom putuju i borave u različitim destinacijama. Prema međunarodnim istraživanjima, među digitalnim nomadima posebno su popularne aktivnosti na otvorenom poput planinarenja, biciklizma i ronjenja, što Hrvatskoj otvara dodatne mogućnosti razvoja specijaliziranih turističkih proizvoda - objašnjava Vizjak.

Maja Vizjak

Analiza strukture korisnika prema procjeni ispitanika pokazuje da su strani gosti dominantni korisnici cikloturizma i jedrenja u Hrvatskoj. Cikloturizam, dodaje, ima najizraženiji međunarodni profil korisnika, odnosno njih 94 posto, kao i jedrenje, koje je orijentirano na strana tržišta i u Hrvatskoj ga bira 92 posto stranaca. Međutim, ronjenje ima najveći udio domaćih korisnika, njih 40 posto, odnosno najuravnoteženija je struktura potražnje.

- Rezultati pokazuju da sve tri skupine ispitanika prepoznaju velik potencijal svojih sportskih aktivnosti za razvoj hrvatskog turizma. Najveći stupanj slaganja zabilježen je među jedriličarima i biciklistima, koji gotovo jednoglasno smatraju da jedrenje i cikloturizam predstavljaju važne turističke resurse Hrvatske. Kada je riječ o povezanosti s digitalnim nomadstvom, najpozitivnije stavove iskazali su jedriličari. Oni smatraju da su digitalni nomadi značajni korisnici usluga jedrenja te da je jedrenje jedan od važnih razloga dolaska ove skupine gostiju u Hrvatsku. Biciklisti također prepoznaju digitalne nomade kao važnu ciljnu skupinu i smatraju da cikloturizam može imati značajnu ulogu u privlačenju gostiju koji rade na daljinu. Ispitanici iz ronilačkog sektora iskazali su umjerenije stavove. Iako prepoznaju velik razvojni potencijal ronjenja, manje su skloni povezivati samo ronjenje s motivima dolaska digitalnih nomada u Hrvatsku. Većina smatra da bi potencijal ronjenja trebalo snažnije koristiti u promociji digitalnog nomadstva - navodi Vizjak.

Nomadi povratnici

Međutim, zanimljivo je da ispitanici iz sva tri sektora smatraju kako postojeći potencijal njihovih aktivnosti nije dovoljno iskorišten u turističkoj promociji. Posebno se ističe potreba za snažnijim marketinškim povezivanjem specijaliziranih turističkih proizvoda s konceptom rada na daljinu i digitalnog nomadstva. Autorica istraživanja naglašava da digitalni nomadi čine tržišni segment visoke dodane vrijednosti koji značajno pridonosi smanjenju sezonalnosti turističke potražnje, osobito u destinacijama koje raspolažu razvijenom infrastrukturom za rad na daljinu i aktivni odmor. Rezultati istraživanja pokazuju da bi sustavnije povezivanje jedrenja, ronjenja i cikloturizma s ponudom za digitalne nomade moglo doprinijeti produljenju turističke sezone, diversifikaciji turističke ponude te jačanju međunarodne konkurentnosti i vidljivosti Hrvatske kao destinacije za život i rad na daljinu.

Sara Dayson

uz prvi okvir, s potpisom

Činjenicu da su jedrenje, cikloturizam i ronjenje aktivnosti s predznakom privlačnosti strancima koji rade na daljinu potvrđuju i oni koji te aktivnosti vode jer, kako navodi skiper Opa Sailinga Ozren Blažina, često u charteru vidi ljude koji rade online.

- I to razne poslove, trguju dionicama, pišu tekstove, blogove, rješavaju tekuće situacije na poslovima koje imaju u drugim državama. Puno ljudi se vraća tako da sam s nekima bio na krstarenju i po pet-šest puta, s nekima i više, i to mnogo govori koliko im se sviđa jedrenje u Hrvatskoj te često vidim da objavljuju fotografije na Facebooku ili ih dijele s prijateljima. Zanimljivo je da su mi više puta naglasili da je pokrivenost internetom čak i bolja nego u njihovim državama, a većinom se radilo o gostima iz zapadne Europe. To sigurno olakšava njihov rad i tako spajaju ugodno s korisnim - objašnjava Blažina.

Radni odmor

Instruktor ronjenja iz Pinezića Anton Žužić kaže da se tim poslom bavi već više 20 godina.

- Bavim se organizacijom ronjenja i ronilačkih izleta više od 20 godina. Imam goste koji dolaze više od 15 godina i svake godine dovode nove. Kod mene se osjećaju kao kod kuće pa kombiniraju rad i odmor. Između ronjenja obavljaju poslovne pozive i rade na laptopima. Svoj radni odmor ovjekovječuju fotografijama našeg kvarnerskog podmorja koje objavljuju preko društvenih mreža i time rade reklamu kako meni tako i cijeloj našoj regiji - navodi Žužić.

Klima, more, priroda, sigurnost, dobra povezanost s EU-om i relativno brz internet - aduti su kojima Hrvatska privlači digitalne nomade, a gradovi poput Zagreba, Splita i Zadra postali su popularni remote work hubovi. Digitalni nomadi sve se češće ističu kao posebno vrijedna skupina stranih posjetitelja jer, za razliku od klasičnih turista, njihov utjecaj na lokalnu ekonomiju nije kratkotrajan i sezonski, već dugoročan i stabilan. Ključna razlika leži u načinu boravka i potrošnje. Za razliku od turista koji u pravilu ostaju nekoliko dana i većinu budžeta troše na smještaj i turističke sadržaje, digitalni nomadi dolaze na dulje razdoblje te se ponašaju više kao privremeni stanovnici nego kao posjetitelji i predstavljaju specifičnu skupinu stranih radnika koja zarađuje u jednoj, a troši u drugoj državi.