Oko dvije tisuće hrvatskih branitelja i civila prošlo je tijekom Domovinskog rata kroz logor Glina i povezane zatočeničke objekte, a sjećanje na njihova stradanja mora ostati trajno sačuvano, poručeno je u subotu na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve logora Glina.

Prema podacima udruga bivših zatočenika, mnogi od njih bili su izloženi teškom fizičkom i psihičkom zlostavljanju, a posljedice zatočeništva osjećaju i danas.

U spomen na branitelje i civile koji su prošli kroz logor, koji je djelovao od 1991. do 1995. godine, okupili su se danas bivši logoraši, članovi njihovih obitelji, predstavnici braniteljskih udruga, državnih i lokalnih institucija te građani.

Nakon molitve položeni su vijenci i zapaljene svijeće za žrtve logora.

Na obilježavanju je poručeno da je očuvanje sjećanja na stradanja hrvatskih branitelja i civila trajna obveza društva te da patnja zatočenika mora ostati sačuvana kao dio hrvatske povijesti.

Govornici su istaknuli i da obilježavanje Dana sjećanja nije samo prisjećanje na ratna stradanja nego i poziv na očuvanje vrijednosti slobode, mira i ljudskog dostojanstva.

Dan sjećanja na žrtve logora Glina obilježava se 8. kolovoza, povezujući sjećanje na stradanja zatočenika sa završetkom vojno-redarstvene operacije Oluja.

Predaja 21. kordunskog korpusa simbol pobjede u Oluji i poruka da se sjećanje čuva bez mržnje, ali s ponosom

Predaja 21. kordunskog korpusa simbol je hrvatske pobjede u Oluji, a čuvanje sjećanja na žrtvu branitelja obveza je današnjih generacija, poručeno je u subotu kod Zida pobjede u Gornjem Viduševcu kod Gline na obilježavanju 31. obljetnice završetka Oluje.

Na tom se mjestu 8. kolovoza 1995. pukovnik Čedo Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa Srpske vojske Krajine, predao s korpusom hrvatskom generalu Petru Stipetiću, što je bio jedan od ključnih događaja završetka vojno-redarstvene operacije Oluja.

Obilježavanju su nazočili hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih i nestalih branitelja te državni, županijski i lokalni dužnosnici.

Izaslanik predsjednika Republike, umirovljeni general Marijan Mareković, istaknuo je da je Oluja imala presudnu ulogu u završetku rata te stvorila pretpostavke za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja istočne Hrvatske.

„VRO Oluja pobjeda je hrvatske države, njezinih institucija i oružanih snaga te ostvarenje cilja – oslobođenja okupiranog teritorija“, rekao je Mareković, dodavši da današnje generacije imaju odgovornost čuvati ono što su hrvatski branitelji izborili.

Saborska zastupnica Marijana Petir, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, rekla je da je predaja 21. kordunskog korpusa jedan od najvažnijih trenutaka Oluje.

Ocijenila je da je taj događaj pokazao i odnos hrvatskih snaga prema poraženoj strani, istaknuvši da su hrvatski vojnici bili „dostojanstveni, odgovorni i bez potrebe da ponize poraženu stranu“.

Petir je poručila da sjećanje na Domovinski rat treba čuvati „bez mržnje, ali s ponosom“ te da je danas odgovornost vlasti osigurati uvjete za ostanak stanovništva i razvoj Gline, Banovine i Sisačko-moslavačke županije.

Izaslanik predsjednika Vlade i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić rekao je da je Oluja bila velika vojna pobjeda i konačni slom velikosrpske ideje na području Hrvatske.

„Ideja velike Srbije i danas se čuje s istoka. Zbog toga je važno da pobjednička Hrvatska vojska bude dobro opremljena i naoružana te da bude jamac hrvatske neovisnosti i jamac da se nikada ne ponove događaji iz 1991. godine“, poručio je Nekić.

Gradonačelnik Gline Ivan Janković zahvalio je hrvatskim braniteljima, istaknuvši da se 8. kolovoza obilježava i Dan oslobođenja Gline te Dan grada.

Podsjetio je da je na mjestu današnjeg Zida pobjede 1995. predan i razoružan 21. kordunski korpus te poručio da je završetak Oluje omogućio prognanim stanovnicima povratak u Glinu.

Spomen-obilježje Zid pobjede u Gornjem Viduševcu sastoji se od pet blokova koji simboliziraju godine Domovinskog rata.