Već tjednima trgovci kao da se natječu tko će svinjetinu - lopaticu, but, vrat… - ponuditi po što nižoj cijeni, pa se, primjerice, kilogram svinjske lopatice u jednom domaćem lancu sada može kupiti već za 2,29 eura. Drugi lanac parira mu svinjskim kareom po cijeni od 2,35 eura vratom od 3,05 eura. Tako je svinjetina sada jeftinija od pojedinih vrsta voća, poput crnog grožđa u jednom domaćem lancu koje je sada 2,79 eura za kilogam, ili domaćih bresaka za koje na tržnici traže i 4 eura. Prije toga, te su kategorije mesa padale na 3,79, 2,59 eura, da bi sada pale ispod 2,30 eura.

Istovremeno, svinjogojci se bore s ograničenjima i drugim posljedicama nedavnog novog vala afričke svinjske kuge, šverca svinja iz Srbije u Dalmaciju, a tu su i geopolitička previranja - u Europi je u ovom trenutku 15 - 20 posto viška svinjskog mesa zbog prestanka izvoza robe u Kinu, koja Europi, kao izvozniku svinjskog mesa, time uzvraća udarac zbog carinske politike za automobile. Veliki europski proizvođač Španjolska svojim se viškovima bila dobro pozicionirala na tržištu Kine i sada je zbog te situacije s njom morala spustiti cijene. Osim Španjolske, meso stiže i iz Francuske, Njemačke, Belgije, Portugala… Samodostatnost nam je u ovoj proizvodnji sada oko 50 poto, a domaći svinjogojci već godinu i pol zbog svega imaju gubitke – svinjogojac Mirko Kolić kaže kako je gubitak oko 50 eura po tovljeniku - pa smanjuju proizvodnju. On je svoju smanjio zasad na 30 posto, s neizvjesnošću.

Naši smanjuju uzgoj

- Cijelu takvu situaciju, kao i onu s ASK-om, koriste lanci. Sve što rade rade na štetu proizvođača, bez imalo empatije prema ovoj proizvodnji i cijeni koštanja naše robe. Oni pritišću klaoničare, oni nas i tako smo već godinu i pol dobrano u minusu. Na burzi je svinjska polovica 1,40 eura, a prevedeno na kilu žive vage, to je 1,12, a kod nas u trećoj zoni 0,92 eura, dok se cijena pojedine konfekcije malo podigla - kaže Kolić.

Ukupan uvoz svih vrsta mesa u 2025., podaci su Croatiastočara utemeljeni na više izvora, u odnosu na 2021. povećan je za 18 posto, za koliko je porastao i izvoz mesa, ali u neusporedivo manjim količinama. Ukupna potrošnja svih vrsta mesa povećana je za više od 10 posto s tim da je smanjen udio potrošnje iz domaće proizvodnje, a povećana je potrošnja iz uvoza. Potrošnja svinjskog mesa iz domaće proizvodnje pala je 5 posto.

- Teško je prognozirati dokle će padati te cijene. But je pao ispod 3 eura, trgovci se natječu za svaki cent. U Europi je najveća otkupna cijena svinjskih polovica bila u 2023. - blizu 2,90 do 3 eura, a nakon toga pala je u 2024. i 2025. Sada je 1,56, u nas 1,40 eura i ta je otkupna cijena u lipnju bila 11 posto niža u odnosu na europsku. Pad europske cijene posljedica je geopolitike jer je Europa izvoznik svinjskog mesa, najviše u Kinu, koja sada zbog carina na aute uvozi više iz Brazila i Europi se sada remeti tržište gdje su najveći proizvođači Španjolska, Njemačka, Francuska, a Danska više nije. Ovo je katastrofa, državne institucije ne reagiraju, a trebale bi – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić i upozorava na cjenovna kretanja prema kojima su u Hrvatskoj potrošačke cijene svih grupa hrane i bezalkoholnih pića u lipnju na mjesečnoj razini pale za 0,4 posto, a na godišnjoj su bile veće za 0,7 posto. Potrošačke cijene mesa na mjesečnoj razini pale su za 0,1 posto, a na godišnjoj su bile veće za 2,2 posto. Proizvođačke cijene prehrambenih proizvoda u nas su u lipnju na godišnjoj razini bile niže za 2,2 posto, a mesa i mesnih proizvoda manje za oko 5 posto. U Hrvatskoj se nastavlja višegodišnji veći rast potrošačkih cijena u odnosu na trendove proizvođačkih, tj. veleprodajnih cijena. Na razini država članica na mjesečnoj razini potrošačke cijene svih grupa hrane bile su manje za 0,5 posto, a na godišnjoj su bile veće za 1 posto. Potrošačke cijene mesa na mjesečnoj razini pale su za 0,1 posto, a na godišnjoj su bile veće za 3,8 posto.

Svinjogojac Kolić kaže kako su brojni proizvođači u cijeloj toj šumi uvoza, trgovačkog pritiska, preniskih cijena tuđeg mesa na policama i drugih razloga već odustali.

Domaće uvjet za bodovanje

- Već sam i sam smanjio proizvodnju za trećinu, a do kraja godine ću još više ne promijeni li se nešto. Bolje da se objekt zatvori i hvata paučina te čeka povoljan trenutak nego ovako – kaže Kolić.

Optimizam ulijeva to što je, kaže, Vlada odlučila da bi svinjogojskom sektoru dala 7 milijuna eura potpore - po tovljeniku 20-ak eura subvencije, a za što se čeka zeleno svjetlo Europe. K tome, dobra vijest za svinjogojce i druge primarne poljoprivredne proizvođače dolazi iz Hrvatske poljoprivredne komore, koja je izvijestila kako je prošlog tjedna imala uspješan sastanak oko donošenja ključnih odluka vezanih uz intervenciju 73.11, čime domaća sirovina postaje uvjet za bodovanje u toj mjeri. U HPK-u navode da je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo argumente i zahtjeve Komore, da će ono izmijeniti uvjete bodovanja u intervenciji 73.11 tako da će prednost pri potporama imati oni prerađivači koji u svojoj proizvodnji koriste minimalno 50 posto domaćeg mesa, mlijeka, žitarica i druge sirovine s naših polja i farmi.

- Time se prekida dosadašnja apsurdna praksa u kojoj su se potporama financirali subjekti koji sirovinu u cijelosti uvoze a da pritom nisu otkupili ni jedan jedini kilogram domaće pšenice ili mesa od hrvatskih seljaka – priopćeno je iz HPK-a, gdje naglašavaju kako Komora ne osporava pravo nikome na uvoz sirovina.

- Hrvatska je slobodno tržište, no neprihvatljivo je da se bespovratna novčana sredstva namijenjena razvoju domaće poljoprivrede dodjeljuju onima koji u potpunosti ignoriraju domaće proizvođač – naglašavaju u Komori.

- Hrvatska poljoprivredna komora u potpunosti pozdravlja odluku Ministarstva poljoprivrede. Ovaj ishod ne smatramo isključivo pobjedom HPK-a, već jasnim pokazateljem da je ministar poljoprivrede David Vlajčić stao na stranu hrvatskih poljoprivrednika, što nas čini iznimno zadovoljnima i daje snažan vjetar u leđa opstanku hrvatskog sela i sigurnosti hrane na stolovima hrvatskih građana – kaže predsjednik HPK-a Željko Mihelić.