Usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava temeljni je razlog neefikasnosti i nekonkurentnosti domaće poljoprivrede, pa je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) najavila inicijativu za donošenje novog Zakona o nasljeđivanju, po uzoru na Austriju i Sloveniju, kako bi se taj proces napokon zaustavio.

- Poljoprivredna gospodarstva ne bi se smjela usitnjavati ni dijeliti. Važno je pronaći i usvojiti model da okrupnjeno poljoprivredno gospodarstvo ostane takvo kakvo jest, jer je upravo struktura naših poljoprivrednih gospodarstava najveći i osnovni razlog neefikasnosti i nekonkurentnosti domaće poljoprivrede - izjavio je predsjednik HPK-a Željko Mihelić. Kazao je kako će HPK pokrenuti inicijativu da se pronađe zakonsko rješenje, ocijenivši da ne treba ići dalje od Slovenije i Austrije, koje su to uspješno regulirale.

- Ne smatram da je to lako ni da je to moguće odmah napraviti. Ali to je put kojim trebamo ići i kojem trebamo težiti ako želimo zadržati proizvodnju hrane u Hrvatskoj - istaknuo je, napomenuvši da se na šest hektara jednostavno ne može napraviti takav model da proizvodnja bude konkurentna.

Političke odluke

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako bi zakonska zabrana usitnjavanja nasljeđivanjem mogla pomoći, ali zasigurno ne bi mogla riješiti problem usitnjenosti poljoprivrednih površina i posljedično niske produktivnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. Napominje i da su usitnjene površine posljedica dviju velikih agrarnih reformi, prve 1930-ih i druge 1945. Treći val usitnjavanja dogodio se s raspadom industrijsko-poljoprivrednih kombinata početkom 1990-ih. "Usitnjene površine nisu, dakle, posljedica samo nasljeđivanja, nego i, prije svega, političkih odluka", ocijenio je Novotny, navevši kako isto takve političke odluke mogu voditi prema okrupnjavanju. No ocjenjuje da trenutačno ne postoji političko raspoloženje za okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstva, nego suprotno - za daljnje usitnjavanje.

Zakoni o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem podložni su čestim izmjenama te, kako je naveo, do sada nisu poticali okrupnjavanje. Politička elita zagovarala je daljnje usitnjavanje, pod motom "očuvanja ruralnog prostora", što se nije dogodilo. Stanovništvo na ruralnom prostoru pak smanjuje se unatoč raspoloživosti poljoprivrednog zemljišta jer nedostaju kvalitetna radna mjesta i infrastruktura.

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović ističe kako je do sada već bilo pokušaja da se takvo što regulira Zakonom o nasljeđivanju, ali je sve "padalo" na prvoj stepenici. Naime, sporno je, prema Ustavu, zadirati u prava privatne imovine.

Zaštićene farme

Hrvatska, kako je naveo, ima velike probleme u poljoprivredi, pad proizvodnje u gotovo svim sektorima, rast uvoza i stvaranja deficita u trgovini, a usitnjeni mali proizvođači nemaju snagu da svojim malim proizvodnjama dođu do polica trgovina. Zaustavljanje usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta novim Zakonom o nasljeđivanju, kaže, bilo bi samo jedna od strukturnih mjera koje je bilo potrebno davno provesti. Kuskunović ističe kako se prije pozivalo na slovenski i austrijski model, koji se temelje na načelu očuvanja gospodarski održive poljoprivredne cjeline, odnosno sprječavanja usitnjavanja gospodarstava.

Taj se model, pojasnio je, naziva model zaštićene farme (zaštićene kmetije) i uređen je posebnim zakonom o nasljeđivanju poljoprivrednih gospodarstava (ZDKG). On predviđa da farma ima samo jednog nasljednika koji će nastaviti gospodariti farmom i zemljištem, a ostali nasljednici dobivaju novčanu naknadu umjesto fizičke podjele zemljišta, odnosno imaju pravo na isplatu svog nasljednog dijela.