Iako se o klimatskim promjenama najčešće govori kroz rekordne temperature, požare ili poplave, njihovi učinci odavno nadilaze vremenske ekstreme. Sve više utječu na svakodnevni život, od kvalitete zraka i vode do sigurnosti hrane i funkcioniranja zdravstvenog sustava, zbog čega ih stručnjaci smatraju jednim od najvećih javnozdravstvenih izazova.

- Klimatske promjene danas su složen javnozdravstveni problem jer utječu na gotovo sve aspekte zdravlja, od povećanja smrtnosti tijekom toplinskih valova preko pogoršanja kroničnih bolesti do širenja zaraznih bolesti i dugoročnih posljedica koje nisu uvijek odmah vidljive. Upravo zbog te kompleksnosti nužno je trajno i sustavno pratiti njihove učinke na zdravlje stanovništva - pojasnila je Matijana Jergović, specijalistica epidemiologije i uža specijalistica zdravstvene ekologije iz Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".

Toplinski valovi i dalje su među najvećim zdravstvenim rizicima, no samo su dio šire slike. Klimatske promjene donose češće ekstremne oborine, poplave, oluje, suše i požare, ali i postupni rast temperature zraka i mora, pogoršanje kvalitete zraka, promjene u dostupnosti zdravstveno ispravne vode te širenje područja pogođenih sušom. Posljedice takvih promjena osjećaju se u cijelom organizmu.

Više bolovanja

- Sve je više pogoršanja srčano-žilnih, plućnih i bubrežnih bolesti, češće su dehidracije te neurološke i kardiovaskularne komplikacije, a osobe koje boluju od kroničnih bolesti tijekom razdoblja ekstremnih temperatura često trebaju intenzivnije liječenje. Istodobno raste broj dana bolovanja, potrošnja lijekova i opterećenje zdravstvenog sustava - istaknula je Jergović. Dodatni je problem kvaliteta zraka. Visoke temperature, požari i povećane koncentracije onečišćujućih tvari povećavaju rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, ali mogu izazvati i manje vidljive tegobe poput glavobolja, umora i smanjene koncentracije.

PIXSELL

Sve veću pozornost stručnjaci posvećuju bolestima koje prenose komarci i krpelji. Klimatske promjene stvaraju povoljnije uvjete za širenje invazivnih vrsta, pa raste rizik od bolesti poput infekcije virusom Zapadnog Nila, denge, zike, lajmske bolesti ili krpeljnog meningoencefalitisa. Istodobno se sve više istražuje i utjecaj aeroalergena na razvoj kroničnih i imunoloških bolesti, što potvrđuje da klimatske promjene donose nove zdravstvene rizike. Upravo zato klimatske su promjene već godinama među javnozdravstvenim prioritetima u RH. Mreža zavoda za javno zdravstvo kontinuirano prati kvalitetu zraka, vode i hrane, pojavnost zaraznih bolesti te druge okolišne pokazatelje kako bi se novi rizici prepoznali na vrijeme.

- Preventivna medicina posljednjih je godina napravila značajan iskorak u podizanju svijesti građana i stručne javnosti. Danas je praćenje bolesti koje prenose komarci i krpelji, kao i praćenje aeroalergena te kvalitete zraka, sastavni dio javnozdravstvenih aktivnosti. Međutim, još uvijek su potrebna znatno veća ulaganja u epidemiološka istraživanja, digitalizaciju i razvoj sustava ranog upozoravanja kako bismo mogli pravodobno prepoznati rizike i učinkovitije reagirati, kazala je epidemiologinja. Iako su posljednjih godina ostvareni pomaci, osobito u praćenju okolišnih pokazatelja i javnozdravstvenom informiranju građana, dugoročna ulaganja u istraživanja i razvoj još su nedostatna. Posebno je važno razvijati digitalne sustave koji će povezivati podatke o okolišu sa zdravstvenim pokazateljima i omogućiti gotovo trenutačno prepoznavanje povećanih rizika. Takvi će sustavi imati ključnu ulogu u zaštiti najugroženijih skupina stanovništva.

Zbog duljih ljeta

Jedan od ključnih prioriteta u idućem desetljeću bit će daljnje unapređivanje praćenja kvalitete zraka i njegova utjecaja na zdravlje stanovništva. To je ujedno jedan od preduvjeta za ispunjavanje europskih ciljeva usmjerenih na smanjenje štetnih učinaka onečišćenja zraka do 2050. godine. Da se toplija i dulja ljeta ne odražavaju samo na vremenske prilike već i na zdravlje ljudi, upozoravaju brojni stručnjaci i europske zdravstvene institucije. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u petak je naglasio kako klimatske promjene stvaraju sve povoljnije uvjete za širenje pojedinih zaraznih bolesti, uključujući one koje prenose komarci i krpelji, ali i infekcije povezane s hranom i toplijim vodama.

- Danas moramo računati na bolesti koje su prije bile rijetke ili ograničene na pojedina područja Europe. Više temperature i dulja razdoblja toplog vremena omogućuju širenje prijenosnika bolesti te povećavaju rizik od pojave novih zdravstvenih izazova - istaknuli su njihovi zdravstveni stručnjaci te naglasili kako je prevencija ključna - od odgovornog ponašanja građana, pravilnog čuvanja i pripreme hrane, zaštite od uboda insekata pa sve do pravodobnog praćenja epidemioloških rizika.

- Klimatske promjene zahtijevaju zajednički odgovor zdravstvenog sustava, stručnjaka za okoliš i veterinarskog sektora. Zdravlje ljudi usko je povezano sa zdravljem životinja i okoliša, zbog čega je suradnja važnija nego ikada prije - poručili su iz ECDC-a.