Građani koji na dan izbora imaju istekle osobne iskaznice više neće morati obilaziti upravna tijela po tzv. plavu potvrdu kako bi ostvarili svoje biračko pravo. Vlada priprema izmjene izbornog zakonodavstva kojima se ukida jedna od najkritiziranijih administrativnih prepreka u izbornom procesu, a istodobno se uvodi jedinstveni registar birača umjesto dosadašnjeg sustava registra i popisa birača.

Riječ je o promjenama za koje u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije tvrde da će građanima olakšati glasanje, smanjiti administrativno opterećenje i povećati učinkovitost izbornog sustava.

Zahtjevan postupak

Time ministar Damir Habijan otklanja brojne kritike koje je dobivao od oporbe oko biračkih prava. Predstavljajući nacrt prijedloga zakona o registru birača, ministar je najavio ukidanje "plave potvrde", dokumenta koji su birači s isteklom osobnom iskaznicom dosad morali pribaviti na sam dan izbora kako bi mogli glasati. Time bi se, istaknuo je, uklonio jedan od najnepraktičnijih koraka u ostvarivanju biračkog prava.

Dosadašnja procedura zahtijevala je da takav birač najprije ode u nadležno upravno tijelo, ondje ishodi "plavu potvrdu", a potom se vrati na svoje biračko mjesto. Koliko je riječ o administrativno zahtjevnom postupku pokazuju i podaci s posljednjih parlamentarnih izbora: na izborima 2024. godine izdane su 7642 plave potvrde, a prema procjenama ministarstva, za taj je posao bilo potrebno gotovo 900 radnih sati službenika u samo jednom danu.

- Jedna od ključnih novosti je ukidanje razlike između pojmova "registar birača" i "popis birača", pri čemu su najveću razliku dosad činili birači bez važeće osobne iskaznice. Ta je dualnost stvarala velik administrativni teret u obliku izdavanja tzv. plavih potvrda. Procjenjuje se da je za izdavanje jedne potvrde službeniku potrebno sedam minuta - objasnio je Habijan. Registar birača ostaje trajna službena evidencija svih osoba koje imaju biračko pravo, a popis birača više se neće posebno izrađivati za svake izbore. Umjesto toga vodit će se jedinstveni registar birača koji će se, kao i do sada, prije održavanja izbora zaključivati kako bi se utvrdio konačan broj birača na pojedinom biračkom mjestu.

Habijan je pritom naglasio kako ukidanje "plave potvrde" ne znači da će birači moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu bez prethodne prijave. Pritom, pravila koja se odnose na glasanje izvan mjesta prebivališta ostaju nepromijenjena. Građani koji žele glasati izvan mjesta u kojem imaju prijavljeno prebivalište i dalje će se morati prethodno registrirati, a aktivna registracija ostat će obvezna za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH.

Pravila ponašanja

Ministarstvo je predstavilo i prijedlog jedinstvenog Etičkog kodeksa za službenike i namještenike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave - cilj je, poručeno je, prvi put uspostaviti jedinstvena etička načela i pravila ponašanja za službenike u cijeloj Hrvatskoj. Kodeks će detaljno uređivati odnos službenika prema građanima, međusobnu komunikaciju zaposlenika, javne nastupe, sprječavanje sukoba interesa, primanje darova te zaštitu ugleda javne službe.

Ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etiku Danijela Gaube istaknula je kako je prijedlog nastao u suradnji s predstavnicima gradova, županija i sindikata, a cilj mu je uspostaviti jedinstvene standarde profesionalnog i etičkog ponašanja u lokalnoj upravi. Kodeksom bi se uredio i sustav podnošenja pritužbi građana, povjerenici za etiku vodili bi prvostupanjski postupak, a o eventualnim prigovorima odlučivala bi županijska etička povjerenstva.