Borba za glasove dijaspore mogla bi biti hit na idućim parlamentarnim izborima - ujedinjena lijeva oporba, čiju okosnicu čine SDP i Možemo, planira prvi put nakon niza godina nastupiti u 11. izbornoj jedinici, u kojoj glasaju osobe s hrvatskim državljanstvom koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

U SDP-u i Možemo smatraju da za njih postoji potencijal u toj populaciji, koju, među ostalima, čine i oni Hrvati koji su domovinu napustili u potrazi za poslom u posljednjih deset godina, neki zato što su bili ogorčeni vladavinom prava u RH, te nisu tradicionalno birači HDZ-a. No ključno će biti povećati izlaznost u toj jedinici i motivirati birače da se aktiviraju.

Na izborima za predsjednika RH čak 24 % birača u tzv. dijaspori glasalo je za kandidate ljevice - Zorana Milanovića i Ivanu Kekin, naravno pretežno za Milanovića, ali i Kekin je tada prešla 5 % podrške u toj populaciji. Iz toga su zaključili da se treba okrenuti 11. jedinici, i ako bi osvojili bar jedan od tri fiksna mandata koja se tu biraju, to bi već bio za njih uspjeh jer smatraju da će se na sljedećim izborima za pobjedu brojiti baš svaki glas.

- Ovi rezultati iz prvog kruga izbora 2024. za predsjednika države govore da itekako postoji potencijal za naše kandidate u toj jedinici, posebno u "novoj dijaspori", onoj koja je i nastala zbog nezadovoljstva kako HDZ vlada u Hrvatskoj - kaže politički tajnik SDP-a Saša Đujić.

Iako u oporbi govore da je takvih birača 400.000, to je aproksimativan broj kojim se barata kad je riječ o novoiseljenim Hrvatima - realno statistike govore kako 11. izborna jedinica, u kojoj pravo glasa imaju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, danas obuhvaća nešto više od 222.000 birača. Treba pritom razlikovati broj birača od broja onih koji doista izlaze na izbore. U 11. izbornoj jedinici pravo glasa imaju svi hrvatski državljani bez prebivališta u RH koji su aktivno registrirani ili registrirani po službenoj dužnosti, no odaziv je tradicionalno znatno manji od ukupnog broja upisanih birača - posljednji put odaziv je iznosio tek 18 %. Na parlamentarnim izborima upravo zbog dominantnog udjela birača iz BiH ondje uvjerljivo pobjeđuje HDZ, koji redovito osvaja sva tri mandata.

Za usporedbu, na predsjedničkim izborima 2024. broj birača bez prebivališta u RH dodatno je porastao na gotovo 250 tisuća, što pokazuje da biračko tijelo hrvatskog iseljeništva ostaje stabilno veliko iako se njegov sastav te broj aktivno registriranih birača razlikuju ovisno o vrsti izbora i pravilima registracije. Politička slika te izborne jedinice gotovo se nije promijenila u posljednja tri parlamentarna izborna ciklusa - od izbora 2016., preko prijevremenih izbora 2020., pa do posljednjih izbora 2024. godine, HDZ je uvjerljivo pobjeđivao i svaki put osvajao sva tri mandata koja pripadaju tim biračima. SDP tu godinama nije ni imao svoje kandidate, što je bila politička odluka još iz ere kad je SDP vodio upravo Zoran Milanović. Možemo je tu posljednji put izišao, no bez ozbiljnijeg rezultata.

Na parlamentarnim izborima 2024. HDZ je ostvario dosad jednu od najuvjerljivijih pobjeda osvojivši 79,5 % glasova, odnosno više od 32.000. Most je bio drugi s tek oko 6,6 %, a svi ostali još dalje iza. Na izbore je izišlo nešto više od 41.000 birača, što znači da je glasovalo manje od petine svih registriranih birača u 11. izbornoj jedinici. Stoga će pitanje motiviranja tih birača za izlazak na izbore biti glavni zadatak oporbe.

Sličan obrazac bio je i četiri godine prije. HDZ je 2020. također osvojio sva tri mandata s oko dvije trećine glasova birača izvan RH, a Most, DP i druge desne opcije međusobno su se natjecali za ostatak biračkog tijela, ali bez mogućnosti da ugroze raspodjelu mandata. Izlaznost je i tada bila relativno niska, što je trajna karakteristika te izborne jedinice. Ni izbori 2016. nisu donijeli drukčiju sliku, i tada je HDZ osvojio sva tri mjesta.