Među novim demografskim mjerama koje priprema Vlada našla se i ona namijenjena obiteljima s četvero i više djece - sufinanciranje kupnje automobila. Riječ je o mjeri koja bi trebala odgovoriti na jednu od praktičnih potreba većih obitelji, ali istodobno otvara pitanje koliko ovakve financijske potpore mogu pridonijeti širem cilju demografske obnove.
Najavu mjere iznio je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, kazavši da će država obiteljima s četvero i više djece pomoći pri kupnji automobila sa sedam sjedala, uz maksimalni iznos potpore do 15.000 eura. Pritom je naglasio da će za ostvarivanje prava postojati i imovinski cenzus, a detalji mjere trebali bi biti predstavljeni nakon posljednje sjednice Vlade prije ljetne stanke.

Važan signal

Ministar je poručio da ova potpora nije samostalno rješenje za demografske izazove, nego dio šireg paketa politika kojima Vlada želi pomoći obiteljima, od priuštivog stanovanja i poreznih olakšica do ulaganja u zdravstvo, vrtiće i školstvo.
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 14.753 obitelji s četvero djece. Petero djece ima 3552 obitelji, šestero 1182, sedmero 447, dok 228 obitelji odgaja osmero djece. Devetero djece ima 87 obitelji, a 75 obitelji u Hrvatskoj ima desetero ili više djece. Ukupno je riječ o 20.324 obitelji s četvero ili više djece. Kada bi svaka od tih obitelji ostvarila maksimalnu potporu od 15.000 eura, vrijednost mjere iznosila bi oko 304,86 milijuna eura. Taj je iznos potencijalni trošak kada bi svi koji prema broju djece ulaze u ciljanu skupinu ostvarili puni iznos potpore, dok će stvarni trošak ovisiti o konačnim uvjetima i broju korisnika.
Pitanje je, međutim, kakav se učinak od ovakve mjere može očekivati, hoće li ona prije svega olakšati svakodnevne troškove obiteljima koje već imaju više djece ili može imati i širi demografski učinak.
Predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, doc. dr. sc. Stjepan Šterc, smatra da jednokratne novčane potpore same po sebi ne mogu zaustaviti negativne demografske trendove, ali mogu stvoriti pozitivnije ozračje i poslati poruku da država cijeni roditelje koji odgajaju veći broj djece.

Vlastiti model

- Jednokratne potpore nisu ključna ni strateška demografska mjera, ali predstavljaju važan signal da država prepoznaje vrijednost roditeljstva i obitelji s više djece - smatra Šterc. Podsjeća kako se o modelima financijskog poticanja obitelji raspravljalo i prije osnivanja Ministarstva demografije, ali ističe da se danas toj problematici pristupa znatno šire.
- Obitelji s više djece osiguravaju budućnost temeljnih društvenih i gospodarskih sustava te ih je potrebno dodatno vrednovati -istaknuo je Šterc. Naglasio je kako financijske potpore mogu imati učinak samo ako su dio sveobuhvatne demografske politike koja uključuje niz dugoročnih i strateških mjera, ali i odgovarajući zakonodavni okvir kojim bi se sustavno uređivala demografska politika.
Govoreći o iskustvima drugih europskih zemalja, Šterc je naveo kako postoje različiti modeli potpore obiteljima, ali i upozorio da Hrvatska ne može jednostavno preslikavati tuđa rješenja.
- Hrvatska mora razviti vlastiti model demografske politike, prilagođen svojim specifičnim okolnostima. Upravo zbog ozbiljnosti demografskih izazova trebali bismo stvarati mjere koje bi jednog dana mogle biti primjer i drugim europskim državama - smatra Šterc.