OSIJEK, 03. 08. 2017, VRUĆINA, TRG ANTE STARČEVIĆA, DJECA, FONTANA, OSVJEŽENJE, HLADOVINA, SLOBODNJAK.  snimio GOJKO MITIĆ
GOJKO MITIĆ
25.6.2026., 21:20
VELIKA OPASNOST

Užareni automobil možete imati kobne posljedice za dijete koje ostane u njemu

Toplinski udar je karakteriziran ekstremno visokom temperaturom, poremećajima stanja svijesti, bilo u smislu poremećaja ponašanja (netko postane previše smiren ili letargičan s jedne strane ili agitiran s druge strane)

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku posljednjih dana ne donosi samo neugodu, već predstavlja ozbiljan izazov za zdravlje mnogih građana. Dok visoke temperature najteže podnose starije osobe, mala djeca, trudnice i kronični bolesnici, ni mlađi i zdravi ljudi nisu imuni na posljedice dugotrajnog izlaganja vrućini. Liječnici upozoravaju da se već prvi znakovi poput umora, vrtoglavice, glavobolje i pojačanog znojenja ne bi smjeli ignorirati jer mogu biti upozorenje da organizam teško podnosi toplinu. U najtežim slučajevima može doći i do toplinskog udara, životno ugrožavajućeg stanja koje zahtijeva hitnu reakciju. Razgovarali smo s liječnicom Davorkom Muškardin, specijalisticom hitne medicine iz Zagreba koja nam je otkrila koje su skupine ljudi najugroženije tijekom velikih vrućina.

“Najugroženije skupine ljudi su svakako dojenčad, mala djeca, trudnice, osobe starije životne dobi (starije od 65 godina na više) i kronični pacijenti – pogotovo s cirkulatornim kardiovaskularnim bolestima, bolestima respiratornog sustava kao i bubrežni bolesnici. Također, psihijatrijski pacijenti isto teško podnose vrućine. Njihova psihička stanja se znaju pogoršati usred takvih vrućina. Kod kroničnih bolesnika, njihovi osnovni simptomi za osnovu bolest se mogu pogoršati – imat će češće i teže napadaje otežanog disanja, srčani bolesnici će imati poremećene regulacije tlakova, bilo da su ili niži ili previše visoki pa zato treba kod takvih pacijenata korigirati terapiju uz dogovor s obiteljskim doktorom”, rekla je Muškardin.

Prvi znakovi da osoba teško podnosi vrućinu

Pitali smo je koji su prvi znakovi da osoba teško podnosi vrućinu i koja je razlika između iscrpljenosti i toplinskog udara – kako ih prepoznati. Muškardin navodi da su prvi znakovi osjećaj vrućine, jače znojenje, osjećaj umora i opće slabosti, a može se javiti i glavobolja, mučnine, proljev i vrtoglavica. Također, može doći i do kratkotrajnog gubitka svijesti. “U toj fazi još uvijek nema povišene tjelesne temperature nego samo ta neka opća slabost i simptomi koji su navedeni. Sam toplinski udar nastaje kada se svi ovi simptomi koji su nabrojani intenzificiraju –  tjelesna temperatura skače (može biti iznad 40 ili 41 stupanj). Toplinski udar je jedno životno ugrožavajuće stanje koje nastaje u slučaju kad su ljudi dugotrajnije izloženi toplini, često kod starijih ljudi koji su teško pokretni pa ostaju kući i duže vrijeme su pod utjecajem velikih temperatura ili u slučajevima kod mlađih ljudi kod fizičkog naprezanja. Toplinski udar je karakteriziran ekstremno visokom temperaturom, poremećajima stanja svijesti, bilo u smislu poremećaja ponašanja (netko postane previše smiren ili letargičan s jedne strane ili agitiran s druge strane). Dolazi do poremećaja svijesti u smislu pospanosti, teško se pacijenta probudi pa sve do kome. Javlja se ubrzano disanje, grčevi, jaka glavobolja, koža je kod toplinskog udara topla i crvena, a može biti suha ili vlažna – ovisi o tome je li veća ili manja vlažnost okoline. Sve dovodi do multifunkcionalnogotkazivanja organa i može dovesti do smrti”, kazala je liječnica.

Svake godine tijekom ljeta svjedočimo medijskim natpisima o smrti djece koju roditelji zaborave u automobilu po velikim vrućinama. Liječnica upozorava da dijete ne bi trebalo ostavljati u autu tijekom velikih vrućina ni na kratko. Objasnila je kako je važno znati da i kratkotrajno ostavljanje djeteta u autu može za njega biti jako opasno i pogubno jer već nakon pet minuta u automobilu koji je na suncu (makar bili djelomično otvoreni prozori) temperatura može narasti do 50 Celzijevih stupnjeva, a nakon 15 minuta doseže svoj maksimum od 60 Celzijevih stupnjeva i to dječjem organizmu ne pogoduje. “Simptomi kod tako male djece su izraženiji jer njihov organizam je nezreliji, njihov centar za termoregulaciju je još nezreo pa puno teže to podnose, a simptomi su otežano disanje, znojenje, koža bude crvena i vlažna. U samom početku djeca će osjećati glad i žeđ, sve ovisi o starosti djeteta, a može i povraćati. Može dovesti do poremećaja svijesti, do grčeva pa dijete postane pospano ili nemirno i može rezultirati do komatoznog stanja i do zatajenja organa, bubrega, mozga i do smrtnog ishoda i ono vrlo brzo nastaje”, objasnila je.

Savjeti građanima tijekom toplinskog vala

Liječnica Muškardin je otkrila i neke savjete građanima tijekom toplinskog vala. Navodi kako ljudi ne bi trebali izlaziti van kad je najtoplije (od 9-10 do 17-18 sati), a ako se već izlazi van, ljudi bi trebali hodati u hladu te nositi šešir na glavi i sunčane naočale. Odjeća bi trebala biti pamučna i prozračna, a preporučuje i da se obavezno na tijelo nanesu kreme s visokim zaštitnim faktorom jer su opekotine jedna od posljedica djelovanja sunca, i također se mora unositi dovoljno tekućine. Liječnica kaže da bi bilo dobro osim čiste vode piti i izotonične napitke koje sadrže elektrolite. U slučaju da nemate takav napitak, savjetuje da u običnu vodu dodate malu žličicu soli. Osim toga, kaže da tekućinu, vodu treba piti prije nego što osjetite žeđ jer onoga trenutka kad osjetite žeđ, vi ste već dehidrirani, a tome su inače podložniji stariji ljudi jer imaju nešto manji osjećaj žeđi.

Što možemo napraviti ako pronađemo osobu koja je kolabirala?

Liječnica je za kraj otkrila što možemo napraviti ako pronađemo osobu koja je kolabirala ili pokazuje znakove toplinskog udara. “Ako vidite da je osoba loše i vidite da pokazuje znakove toplinske iscrpljenosti ili toplinskog udara, treba ju prvo maknuti iz vrućine u hlad. U slučaju ekstremnih situacija kada je bez svijesti ili ima poremećaj svijesti, treba odmah pozvati hitnu i dok se čeka hitna osobu treba rashladiti tako da se višak odjeće makne s nje i da se počne s rashlađivanjem organizma – stavljanjem hladnih ručnika na područje vrata, pazuha, prepona (ne led na kožu nego hladne obloge). Osobu se može polijevati s vodom, a dobro dođe i upotreba ventilatora jer dodatno rashlađuje površinu tijela. Ne treba davati lijekove protiv temperature nego se osobi daje voda koja može sadržavati nešto soli, a u slučaju da je bez svijesti onda je se stavlja na bok (u bočni položaj) i čeka hitna”, zaključila je.