Hrvatska poljoprivredna komora oglasila se priopćenjem nakon tematske sjednice Upravnog odbora održane u četvrtak, 18. lipnja, i javne rasprave koja je uslijedila. Kako ističu, cilj im je da kao krovno tijelo hrvatskih poljoprivrednika upozore na neizbježne ekonomske i strukturne posljedice ako se zadrži dosadašnji model upravljanja krizom prouzročenom ASK-om i štetom od divljači.

“Afrička svinjska kuga visoko je zarazna virusna bolest koja izravno ugrožava stočarski fond. U protekle tri godine virus je napredovao više od 150 kilometara od istočne granice prema unutrašnjosti. Prema posljednjim službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, zabilježeni su novi proboji u dubini Slavonije (mjesta Šaptinovci i Bokšić Lug u Općini Đurđenovac) te na području Virovitičko-podravske županije (mjesta Grudnjak i Mali Rastovac). Matematički i epidemiološki kontinuitet pokazuje da virus napreduje prosječnom brzinom od 50 kilometara godišnje. Nastavi li se širenje istim tempom, u iduće tri godine zone ograničenja obuhvatit će ključne uzgojne kapacitete u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, uključujući zagrebački prsten, Međimursku, Varaždinsku i Krapinsko-zagorsku županiju. Potrebno je naglasiti da su dugoročne projekcije o slomu domaćeg fonda potencijalni rizici daljnjeg širenja bolesti”, navodi se u priopćenju.

Ističu i da štete koje divljač svakodnevno nanosi na poljima pod usjevima trenutačno nije moguće egzaktno procijeniti, “ali prema svim saznanjima s terena, ove su štete već sada sustavne i velike”. “Kombinacija tih dvaju faktora vodi prema nekoliko jasnih ishoda”, kažu iz HPK-a i navode pad samodostatnosti, pritisak na maloprodajne cijene i restrukturiranje ruralnih područja.

Hina

“Proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj trenutačno pokriva oko 50 posto domaćih potreba. Daljnja redukcija domaćeg fonda značit će potpunu uvoznu ovisnost. Smanjen volumen domaće ponude i oslanjanje na uvozne kanale povijesno generiraju rast cijena svježeg mesa i suhomesnatih proizvoda za krajnje potrošače. Strogi biosigurnosni uvjeti koje donose zone ograničenja ekonomski su nedostupni malim obiteljskim gospodarstvima, što dugoročno vodi gašenju tradicijskog uzgoja na selu”, ističe se u priopćenju.

“Zbog alarmantnih šteta na usjevima i u svrhu točnog utvrđivanja stanja na terenu, Hrvatska poljoprivredna komora traži izvanrednu reviziju lovno-gospodarske osnove svih lovišta. Također, HPK inzistira na uvođenju obveze da uz lovačke inspektore pri prebrojavanja divljači obvezno budu prisutni i lokalni poljoprivrednici kako bi se osigurala transparentnost, potpuna točnost podataka i izravna zaštita interesa proizvođača koji trpe štete na svojim poljima.

HPK ne pretendira na donošenje operativnih odluka niti preuzima ulogu lovačkih društava. Naša uloga završava na stručnom upozoravanju i mapiranju rizika. Nadležna ministarstva i institucije posjeduju zakonske ovlasti i stručne aparate da autonomno procijene situaciju i poduzmu mjere koje smatraju svrhovitima”, stoji u priopćenju.