Hrvatska uređuje tržište svinjskog mesa: Sektorska organizacija treba zaustaviti propadanje domaće proizvodnje
Udruživanje minorizira i osjetljivost na krizu, pa proizvodnja opstaje
Osnivanje Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso pozdravljeno je među dionicima u tome sektoru i mnogi ga smatraju povijesnim iskorakom za oporavak domaćeg svinjogojstva. Iako su i ranije osnivane razne organizacije, koje nisu ispunile očekivanja, a neke su i neslavno završile, sektorska je organizacija, po uzoru na europske zemlje koje su si na taj način jako dobro organizirale tržište i zaštitile domaću proizvodnju, prvi put okupila sve tri karike u tome lancu – proizvođače, prerađivače i trgovce. Hrvatska je, ističe koordinator Inicijativnog odbora Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr., zamjenik ravnatelja HAPIH-a, konačno odlučila iskoristiti mehanizam koji Europska unija dopušta i svoje si tržište organizirati na način koji joj odgovara i koji će pomoći svima u tome sektoru.
- Sektorsku organizaciju nismo izmislili mi, to je direktiva EU-a koja je posebnu mogućnost, dakle izuzetak od primjene tržišnih pravila, dala jedino sektorskim organizacijama. One dogovaraju određena pravila na tržištu i sada ćemo europsku praksu, koja je dokazana, i mi konačno primijeniti i u Hrvatskoj - govori.
Na taj će način organizirati stabilno i povezano tržište, utvrditi jasna pravila igre i pravila ponašanja po pitanju kvalitete, načina određivanja cijene, plaćanja i svega ostaloga.
Tri karike lanca
Kuterovac napominje da proizvođači, ali i svi sudionici na tržištu, moraju razumjeti da poljoprivredno tržište u Hrvatskoj kada je riječ o svinjskom mesu nije dobro organizirano i upravo je to jedan od najvećih problema zbog kojega domaća svinjogojska proizvodnja propada. Proizvođači ne znaju ni kome će, ni kada, ni po kojoj cijeni prodati proizvod. U takvom sustavu nestabilnog i neorganiziranog tržišta pate primarni proizvođači koji su najviše izloženi jer sve ulažu u nadu da će sutra nešto biti, ne kontrolirajući pritom ni tržište ni prerađivače. S druge su strane pak između čekića i nakovnja, između trgovine i primarne proizvodnje, prerađivači. Ni oni nemaju nikakvu stabilnost ni sigurnost, pa je i mesna industrija danas također u ozbiljnom problemu. S treće su strane trgovci. Njihov bi prvenstveni interes, napominje naš sugovornik, trebao biti da osiguraju stabilnu isporuku proizvoda potrošačima i da jamče njegovu dostupnost, i tu se danas oslanjaju na uvoznu priču. Sve tri navedene karike danas djeluju svaka za sebe i s vlastitim ciljevima. Sektorska će organizacija povezati proizvođača s preradom i s trgovinom, osigurati povezanost toga lanca koji će imati jasna pravila igre i ponašanja na tržištu. Tada će se proizvođači moći baviti samo onim što najbolje znaju - proizvodnjom, neće se morati baviti iz dana u dan traženjem novog kupca, traženjem nove kvalitete proizvoda, čime gubi stabilnost. Hoće li u tome poslu biti dobri ili ne – ovisit će njima. Udruživanje minorizira i osjetljivost na krizu, čiji je utjecaj na proizvodnju tada minimalan, i ona opstaje.
Kao ogledne primjere organiziranog tržišta i zaštite domaće proizvodnje Kuterovac navodi Francuski i Španjolsku.
- Francuzi u zakonu navode da je nepoštena trgovačka praksa ako platite poljoprivredni proizvod manje od utvrđene proizvođačke cijene, i nijedan sudionik na tržištu ne smije platiti manje od toga. Dajte to napravite u Hrvatskoj i hrvatska poljoprivreda će procvjetati - ustvrdio je.
I za male prozvođače
Pita se kako je moguće da međunarodni trgovački lanac danas u Hrvatskoj prodaje svinjsko meso iz Njemačke ili neke druge države po cijeni koja je upola niža nego kod njih, a dobavljač je isti. Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja dopušta takav uvoz svinjskog mesa, a tržište je zajedničko. Proizvođači upozoravaju da je to klasičan damping i ubijanje domaće proizvodnje.
- Moramo biti svjesni da poljoprivreda ne može konkurirati dampingu, a to se danas događa. Kad god netko ima kakav višak proizvoda, lupe ga na hrvatsko tržište, a to rade zbog marketinga, jer nema tu zarade, ali privlače kupce za druge proizvode na kojima zarađuju. Naša proizvodnja i prerada trpe - zabrinuti su proizvođači.
Kroz sektorsku će se organizaciju, napominje Kuterovac, nastojati osvijestiti i pokazati da primarna proizvodnja i prerada mogu biti konkurentni, ali u normalnim uvjetima EU-a. Hrvatska je sada jedini izuzetak, samo zato što nije organizirala tržište i što nema jasna pravila igre za zaštitu proizvodnje. To se neće dogoditi preko noći, ali postavljeni su čvrsti temelji i kreće se u tom smjeru. Sudionici osnivanja sektorske organizacije, koji obuhvaćaju 80 posto proizvodnje i 80 posto prerade u Hrvatskoj te 30 posto trgovaca, shvatili su važnost dobrovoljnog organiziranja tržišta i međusobnog dogovora kako ga urediti, jer svi u tom lancu imaju zajednički interes. O ozbiljnosti organizacije dovoljno govori i to što su u njoj jaki igrači poput Konzuma, Podravke Agri, Žito grupe, Osatina grupe, PIK-a Vrbovec, Pivca, Središnjeg saveza uzgajivača svinja koji predstavlja male proizvođače. Kuterovac ističe da su zastupljeni svi svinjogojci u Hrvatskoj, uključeni su i mali i veliki. Manji individualani proizvođači mogu se vidjeti u stabilnom tržištu, a to je, dodaje, upravo ono što im najviše nedostaje. Mali je proizvođač sada oslonjen sam na sebe, mora biti i proizvođač i prerađivač i trgovac i baviti se naplatom, a kada uđe u uhodan i siguran sustav, onda će raditi samo ono što najbolje zna – proizvoditi. Namjera je organizirati tržište od kojega će koristi imati primarni proizvođači, ali i prerađivači i trgovci kako bi taj lanac bio održiv. Provodit će se jasna pravila koja će se dogovoriti na temelju iskustava europskih zemalja i zajednički će se konačno krenuti u tu priču.
Cilj je otvoriti mogućnost za povećanje proizvodnje i da građani u svakom trenutku imaju sigurnu, kvalitetnu i dostupnu hranu.
