Hrvatski ICT sektor snažno raste te je lani dosegnuo gotovo osam milijardi eura prihoda, no za povećanje konkurentnosti nužna su daljnja rasterećenja te snažnija javna ulaganja, s ciljem ubrzanja digitalne transformacije gospodarstva, istaknuto je u srijedu na konferenciji za medije HUP-ICT Udruge.

Usprkos turbulentnim geopolitičkim događanjima i strateškim izazovima s kojima se susreće EU, hrvatski ICT sektor lani je ostvario porast prihoda na gotovo osam milijardi eura, rast broja zaposlenih na oko 56 tisuća te porast izvoza. Iako je napredak vidljiv, za ispunjenje ciljeva udjela ICT sektora i udjela ICT profesionalaca u gospodarstvu, zadanih Strategijom digitalne Hrvatske 2032., neophodno je ubrzati procese transformacije, poručili su iz Udruge.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić je upozorio da je od 2019. udio troška rada u ukupnim prihodima porastao s 20 na 26,5 posto.

Sektor postaje globalno nekonkurentan

Sektor time postaje globalno nekonkurentan, istaknuo je Stojić, pa stoga iz HUP-a predlažu porezno rasterećenje plaća na razinu "TOP 5" najkonkurentnijih zemalja EU-a. Sugeriraju i "rezanje" parafiskalnih nameta za 20 posto, a s druge strane udvostručenje subvencija za istraživanje i razvoj, kako bi se dosegao prosjek zemalja OECD-a.

"Mnoge zemlje tu snažno interveniraju, pa one koje će ulagati više u konačnici će imati veće šanse za rast produktivnosti i veća ulaganja u umjetnu inteligenciju", zaključio je Stojić.

Govoreći o financijskim mjerama koje bi trebale biti uključene u Višegodišnji financijski okvir (VFO) ili godišnji državni proračun, važnost nastavka poticanja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije je apostrofirao i predsjednik HUP ICT Udruge Hrvoje Josip Balen. Kazao je i da je važno nastaviti ulagati u razvoj širokopojasnog interneta, kao i pomagati malim i srednjim tvrtkama, putem i sustava vaučera, da se digitaliziraju i implementiraju umjetnu inteligenciju u svoje poslovanje. Također, vaučerima treba potaknuti i pristup širokopojasnom internetu kod građana, kazao je Balen.

Naime, iz HUP-ICT-a su upozorili da je udio poduzeća koja koriste umjetnu inteligenciju ispod prosjeka EU-a. "Digitalna infrastruktura sama po sebi ne povećava produktivnost, već to čine poduzeća koja koriste AI, "cloud" i podatke za promjenu procesa, proizvoda i poslovnih modela. Pritom, digitalna transformacija gospodarstva usporava upravo u trenutku kada AI postaje glavni alat buduće produktivnosti", istaknuli su.

Vratiti poticaje za zapošljavanje mladih pripravnika

Kada je riječ o utjecaju primjene AI-ja na zaposlenost u sektoru, Balen je upozorio da AI negativno utječe na sve pripravnike, ne samo računalne programere. Stoga, kazao je, generalno se mora potaknuti zapošljavanje mladih jer je u ovom trenutku "pripravništvo užasno podcijenjeno". Pritom se zalaže za povratak mjere poticanja zapošljavanja mladih putem oslobođenja od plaćanja zdravstvenog doprinosa.

Zamjenik predsjednika HUP ICT Udruge Siniša Đuranović je poručio da rast ICT sektora treba potaknuti rast cijelog gospodarstva, jer je svrha tog sektora digitalizacija društva te gospodarstva, kako bi ono bilo konkurentnije.

Kada se promatra digitalna infrastruktura, istaknuo je, Hrvatska je u usporedbi s EU-om iznad prosjeka u pokrivenosti optičkim mrežama i 5G mrežom, a cilj je da "brzim" internetom bude pokrivena cijela Hrvatska. 

Pokrivenost je trenutno oko 77 posto, a zadnji korak je i najzahtjevniji - ulazak u ruralna područja, kazao je Đuranović. Prema njegovim riječima, ta su područja u principu komercijalno neisplativa, stoga su potrebne subvencije te podrška države i EU fondova.

Važno je osigurati da Hrvatska nije digitalno podijeljena te da digitalni jaz između ruralne i urbane Hrvatske nestane, što bi onda smanjilo i socijalni jaz, poručio je Đuranović, inače i član Uprave Hrvatskog telekoma (HT).

Ukloniti barijere za privatna ulaganja, osigurati dodatna sredstva za ruralna područja ...

Martina Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP ICT-a, izjavila je da je digitalna infrastruktura "hrvatska priča o uspjehu", ali je za nastavak razvoja potrebno riješiti problematiku daljnje izgradnje VHCN mreža i uklanjanje barijera koje koče privatne investicije. Pritom, kazala je, nužno je unaprijediti pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, smanjiti parafiskalne i lokalne namete, uključujući trošak prava puta, a također je važno osigurati daljnje korištenje bespovratnih sredstava za razvoj ruralnih i otočnih područja.

Prema procjeni HUP ICT-a, istaknula je, potrebno je osigurati dodatnih 300 milijuna eura za pokrivanje oko 250.000 kućanstava u ruralnim područjima i 50 milijuna eura za poticajnu shemu gigabitnih priključaka, kojima bi se moglo pokriti oko 100.000 korisnika. 

Od ostalih izazova o kojima je bilo riječi na konferenciji za medije, iz HUP-ICT-a su poručili da "digitalna država" napreduje, ali nedovoljno brzo, stoga treba nastaviti s digitalizacijom javne uprave, a također, država treba biti prvi kupac inovacije i partner digitalne transformacije društva.

Kazali su i da najveći dugoročni izazov digitalne transformacije ostaju digitalne vještine. Pritom, Hrvatska je oko prosjeka EU-a po udjelu građana s osnovnim digitalnim vještinama, pri čemu iz HUP-a upozoravaju da dosezanje 80 posto do 2030. nije na sigurnoj putanji, zbog čega treba nastaviti ulagati u edukaciju građana i stručnjaka.