Tisuće zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj pokrenule su sudske tužbe protiv svojih poslodavaca zbog neisplate ili nepravilne isplate COVID dodatka. Sporni dodatak koji je trebao biti posebna nagrada za rad s pacijentima oboljelima od virusa COVID-19 iznosio je 10 posto osnovne plaće. Mnogi ga nisu dobili, a danas traže isplatu zaostalih iznosa s kamatama i sudskim troškovima koji sežu do nekoliko tisuća eura po zaposleniku.

Nakon što su zdravstveni radnici počeli dobivati sporove, Ministarstvo zdravstva je krajem prošle godine sugeriralo ustanovama sklapanje nagodbi kako bi se izbjegli troškovi sudskih postupaka i smanjila ukupna šteta. No, krajem travnja ove godine Vrhovni je sud presudio u korist Doma zdravlja Sisačko-moslavačke županije te ga oslobodio plaćanja COVID dodatka za jednu djelatnicu koja je podignula tužbu. Sud je utvrdio da se taj dodatak obračunava samo za vrijeme stvarno provedeno u pružanju zdravstvene skrbi pacijentima oboljelima od COVID-19 te da to pravo pripada samo radnicima koji su bili raspoređeni na spomenute poslove.

U Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) smatraju kako je ova presuda presedan koji govori protiv preporučenog sklapanja nagodbi jer neki zdravstveni radnici, očito, neće uspjeti sudski naplatiti svoja potraživanja. Svojim su članicama preporučili da ne pristupaju sklapanju nagodbi automatizmom. Umjesto toga, savjetuju im detaljnu analizu svakog pojedinog predmeta, uključujući provjeru evidencije radnog vremena, organizacije rada i ispunjavanja obveza koje su proizlazile iz odluka Vlade tijekom epidemije.

- Automatskim sklapanjem nagodbi praktički bi se unaprijed priznao gubitak spora - upozoravaju iz UPUZ-a. Uz to, napominju da Ministarstvo zdravstva nije preciziralo što bi nagodbe obuhvaćale, odnosno odnose li se samo na glavnicu ili i na zakonske zatezne kamate.

U posebnom bi se financijskom problemu mogle naći velike bolničke ustanove, KBC-ovi, koje imaju mnogo zaposlenih. One su više puta tražile jasnije smjernice Ministarstva zbog velikog broja tužbi i mogućih financijskih posljedica, no konkretne upute nisu dobile. U UPUZ-u strahuju da bi masovno sklapanje sudskih nagodbi bez pojedinačne procjene svakog slučaja moglo izazvati lavinu novih tužbi zaposlenika koji još nisu pokrenuli sudske postupke. Kako se kod svakog zaposlenog radi o naknadi od dvije do tri tisuće eura, nije teško zaključiti o kolikom se financijskom zalogaju radi.

Većina postupaka još je u tijeku i nije pravomoćno okončana, a ishodi se razlikuju od slučaja do slučaja. Prema dostupnim informacijama, postoje presude u korist radnika i u korist poslodavca, ovisno o specifičnostima svake tužbe. U Sindikatu Zajedno čekaju da Vrhovni sud zauzme stav o ovom pitanju kako bi stvari bile jasnije.

- Određeni broj županijskih sudova presudio je u korist poslodavca, a dio u korist radnika. Čekamo da Vrhovni sud zauzme stav. Za domove zdravlja presudio je u korist poslodavca - komentira Krunoslav Kušec, predsjednik Sindikata.

U UPUZ-u pozivaju Ministarstvo zdravstva da ne dopusti da troškovi koji proizlaze iz sudskih presuda i eventualno sklopljenih nagodbi padnu na teret zdravstvenih ustanova jer je, podsjećaju, riječ o obvezi koja proizlazi iz odluke Vlade. Očekuju da će, u situacijama kad ustanove u skladu s prijedlogom Ministarstva sklope nagodbe da bi smanjile ukupni trošak, to biti refundirano iz državnih sredstava. U protivnom, ugrozit će se, kažu, financijska stabilnost i otežati uredno obavljanje zdravstvene djelatnosti.