Čak trećina zdravstvenih djelatnika pokazuje simptome depresije, 25 posto simptome anksioznosti, a svaki deseti ima suicidalne misli, upozorili su u utorak javno-zdravstveni stručnjaci, pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Zdravstvene radnike često se doživljava kao osobe naviknute na stres i spremne na sve izazove, što može dovesti do zanemarivanja ranih znakova sagorijevanja, upozorila je specijalistica javnoga zdravstva Danijela Štimac Grbić na skupu o dobrobiti i blagostanju zdravstvenih djelatnika kao temelju zdravstvenog sustava na skupu održanom u Klinici za psihijatriju "Vrapče".

Skup je okupio niz uglednih stručnjaka s područja javnoga zdravstva, psihijatrije, prava kao i predstavnike stručnih komora, te je poručeno da je ulaganje u zdravlje zdravstvenih djelatnika preduvjet za zdravlje naroda.

U ime Hrvatske komore medicinskih sestara Elzika Radić upozorila je da se čak dvije od tri medicinske sestre osjećaju iscrpljeno, prema istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2025. godine. Kao jedna od uzroka navela je nedostatak kadra te istaknula da je to globalni problem, jer WHO procjenjuje da će do 2030. nedostajati 5,7 milijuna medicinskih sestara u svijetu.

Specifičnost problema s kojima se suočavaju zdravstveni radnici predočila je ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić, istaknuvši emocionalni odnos s pacijentom, što posao zdravstvenog radnika čini istodobno ispunjavajućim, ali i zahtjevnim.

„Empatija koju svakodnevno pokazujemo može nas s vremenom iscrpiti, osobito uz veliku odgovornost koju nosimo“, rekla je Brečić, naglasivši važnost prepoznavanja vlastitih granica i brige o vlastitom mentalnom zdravlju.

Musić Milanović: Očekivani radni vijek u Hrvatskoj za 2,5 godina kraći od prosjeka EU

Voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u Sanja Musić Milanović upozorila je na širi kontekst očuvanja zdravlja radno aktivne populacije, koja čini oko 44 do 45 posto stanovništva.

Istaknula je da postoji snažna povezanost zdravlja radnika i gospodarskog razvoja, jer samo zdravi pojedinci mogu dugoročno pridonositi radnom procesu.

„Nažalost, samo 11 posto poslodavaca globalno prepoznaje ulaganje u zdravlje zaposlenika kao prioritet, dok ih oko 36 posto to svrstava među tri najvažnije aktivnosti“, rekla je Musić Milanović.

Dodala je da oko dvije petine radno aktivnih osoba ima kronične zdravstvene probleme, uključujući dijabetes, muskuloskeletne i mentalne poremećaje povezane sa stresom.

U Hrvatskoj je, upozorila je, očekivani radni vijek (34,8 godina) za oko 2,5 godine kraći od prosjeka EU, a radno aktivno razdoblje provedeno u punom zdravlju u prosjeku traje do 59. godine života, pri čemu muškarci imaju dulje razdoblje zdravog rada od žena.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da se sustavni problemi često prelamaju preko zdravstvenih radnika, koji su već suočeni s nedostatkom kadra i sve češćim verbalnim napadima, osobito na medicinske sestre.

Skup su organizirali Škola narodnog zdravlja „Dr. Andrija Štampar“, Medicinski fakultet, Klinika za psihijatriju Vrapče i Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite.