S ciljem rasterećenja gospodarstva u 2024. godini prepolovljene su naknade koje zavodi za javno zdravstvo naplaćuju za preglede za sanitarne iskaznice i edukaciju o higijeni osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom.

Riječ je o jednoj od mjera Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja kojom se rasteretilo trgovce, a pritom znatno smanjilo prihode zavoda javnog zdravstva. Posljedice su otežano financijsko poslovanje tih zdravstvenih ustanova.

- Nekada su osobe koje podliježu sanitarnim pregledima preglede obavljale dva puta godišnje, danas jednom godišnje, a cijena pregleda ne prati stvarne troškove pružanja usluge. Posljedica je znatan pad prihoda zavoda za javno zdravstvo. Istodobno su rasli troškovi rada, plaće, energenti, medicinski materijal i drugi troškovi poslovanja. Zavodi su tako ostali bez dijela prihoda na koji su desetljećima mogli računati, a osnovni model financiranja nije se bitnije promijenio - kaže dr. Dražen Jurković, direktor Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ).

Nije riječ, kaže, samo o smanjenju prihoda od sanitarnih pregleda nego i o dugogodišnjem modelu financiranja koji je danas postao teško održiv. Zavodi za javno zdravstvo, naime, godinama su funkcionirali prema modelu u kojem cijene mnogih zdravstvenih usluga koje financira HZZO nisu potpuno pokrivale stvarne troškove rada.

- Takav model bio je održiv jer su zavodi znatan dio prihoda ostvarivali na tržištu, prvenstveno od preventivnih zdravstvenih pregleda za izdavanje i produženje sanitarnih iskaznica. Ti su prihodi služili kao svojevrsna kompenzacija za niže cijene drugih javnozdravstvenih usluga - pojašnjava Jurković.

Promjenama u cijeni sanitarnih pregleda taj je izvor prihoda znatno smanjen. Istodobno, cijene javnozdravstvenih usluga godinama su formirane pod pretpostavkom da će zavodi dio potrebnih sredstava zaraditi na tržištu.

- Još od devedesetih i početka dvijetisućitih polazilo se od toga da zavodi za javno zdravstvo mogu ostvariti između 30 i 40 posto svojih prihoda tržišnim aktivnostima. Zbog toga su cijene pojedinih usluga koje financira HZZO ostajale niže nego što bi inače bile. Danas je mogućnost zarade zavoda za javno zdravstvo znatno smanjena, ali su osnovice na kojima se obračunavaju cijene usluga ostale praktično iste. Čak i kada dolazi do porasta cijena, ona se računaju na nisku početnu osnovicu, pa se stvarni zaostatak ne uspijeva nadoknaditi - objašnjava Jurković.

Zbog toga, smatra, dio zavoda za javno zdravstvo ulazi u financijske dubioze, koje se bez korekcija sustava mogu samo produbljivati.

- Treba prilagoditi financiranje novim okolnostima kako se zavodi ne bi našli u situaciji da posluju s gubitcima ili da im bude ugroženo redovito obavljanje javnozdravstvenih djelatnosti - zaključuje direktor UPUZ-a.