Prema podatcima koje je prikupila Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), javne zdravstvene ustanove u pet su godina Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) na račun članarina, kotizacija i drugih troškova isplatile više od 2,5 milijuna eura. U 2025. u odnosu prema 2021. godini iznos koji UPUZ uzima iz javnog zdravstva povećao se, računaju u udruzi bolničkih liječnika, za 120 %. Iz UPUZ-a je odmah stigao odgovor da je Hrvatska liječnička komora (HLK) na račun obaveznog članstva liječnika u posljednjih pet godina "digla" 25 milijuna eura.

- Radi se o novcu koji je trebao služiti pacijentima, opremi, dijagnostici i zdravstvenim radnicima, a ne financiranju interesne udruge. To je iznos za koji se moglo kupiti 50 najsuvremenijih inkubatora za prerano rođene bebe za sva hrvatska rodilišta. To je iznos za koji je Hrvatska, koja ima jednu od najviših stopa smrtnosti od raka u EU-u, mogla kupiti PET/CT uređaj za jug Hrvatske ili dvije magnetske rezonance, za karlovačku i dubrovačku bolnicu. To je 2,5 milijuna eura manje za poboljšavanje kvalitete palijativne skrbi. Taj se novac mogao usmjeriti i u edukaciju liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, za koju bolnice često tvrde da nemaju dovoljno sredstava. Kako je moguće da se novac može pronaći za UPUZ, ali se za opremu za održavanje na životu prerano rođene djece moraju skupljati donacije građana - pitaju se iz HUBOL-a.

Neki sami plaćaju

Prema podatcima, KBC Rijeka je, primjerice, uplatio UPUZ-u u pet godina 97.000 eura, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije oko 12.000 eura, kao i Klinika za ortopediju Lovran. Ravnatelji nekih ustanova opravdali su to plaćanje tvrdnjom da se članarine plaćaju iz vlastitih prihoda, no HUBOL-u to nije dobar argument jer se ne radi, kaže, o privatnom novcu ravnatelja, nego o javnim sredstvima, koja moraju služiti pacijentima i zdravstvu.

Dok su se iz HUBOL-a okomili na funkcioniranje UPUZ-a tvrdeći kako se radi o "reliktu bivšeg sustava", činjenica je da se na sličan način financiraju i udruge u drugim dijelovima javnih službi, primjerice u sustavu obrazovanja. I tamo ravnatelji mahom plaćaju članstvo u ravnateljskim udrugama iz budžeta škole, a ne iz vlastitog džepa, no uz prethodno odobrenje školskog odbora. Razlika u odnosu prema zdravstvu je i u tome što ravnatelj škole plaća jedinstveni iznos članarine, a kod zdravstvenih ustanova ona ovisi o broju zaposlenih, pa veće ustanove plaćaju veću članarinu. Kako su nam potvrdili u udrugama ravnatelja škola, praksa je različita od škole do škole. "Oni ravnatelji kojima to plaća škola traže suglasnost školskog odbora, a neki, prema vlastitoj želji, plaćaju sami. Ipak, više ih je koji članarinu plaćaju preko škole, kao i za druge strukovne udruge", ističe Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ).

To nije potrebno?

UPUZ, dakle, nije jedina udruga u javnim službama koja na ovaj način prikuplja članarine, kao što to tvrde iz HUBOL-a. HUBOL zagovara pravo ravnatelja da se udružuju u interesne privatne udruge, ali da članstvo plate iz vlastitog džepa. Štoviše, uvjeravaju da postojanje udruge ravnatelja uopće nije potrebno.

- Da članstvo u UPUZ-u značajno ne pridonosi zakonitom i učinkovitom vođenju zdravstvene ustanove, pokazuju primjeri triju kliničkih bolničkih centara - Zagreb, Osijek i Sestre milosrdnice - oni nisu članovi UPUZ-a, a uspješno funkcioniraju - navode iz HUBOL-a.

Priča ima i drugu stranu - iz UPUZ-HR-a poručili su kako za njihovih 168 članica to prosječno iznosi 248 eura na mjesec, čime je ta udruga, tvrde, najjeftiniji stručni servis za članice. Ističu da članstvo nije obvezno, nego je dobrovoljna procjena uprava zdravstvenih ustanova.