Upisna groznica u ljetnom roku za upis na visoka učilišta u akademskoj godini 2026./2027. u punom je jeku. Polaganje državne mature, koja je počela prvog dana lipnja, primiče se kraju, a prijave studijskih programa u sustavu Postani student traju do 15. srpnja u 13.59. Pravo pisanja obveznih i izbornih ispita - ključnog koraka prema upisu na željene fakultete - steklo je 30.250 kandidata, među kojima je 25.963 redovitih maturanata i 4287 ostalih pristupnika s barem jednim prijavljenim ispitom.

Treći je lipanjski ponedjeljak počeo ispitom iz hrvatskog jezika (prijavilo ga je najviše kandidata – 28.256) i pisanjem eseja. Znanje iz engleskog maturanti će pokazati 19. lipnja, a iz matematike 25. lipnja. Među izbornim predmetima najviše je prijava za fiziku i biologiju, politiku i gospodarstvo, psihologiju i informatiku. Posljednji ispiti državne mature, iz glazbene umjetnosti, vjeronauka i etike, održat će se 26. lipnja. Privremeni rezultati, a odmah potom i privremene rang-liste, bit će objavljeni 8. srpnja u 14 sati. Maturanti će sve do 15. srpnja u 13.59 moći mijenjati svoju listu prioriteta i brisati studije, osim ako je visoko učilište odredilo raniji rok zbog dodatnih provjera znanja, vještina i sposobnosti. A pokazalo se da je upravo u posljednjih sat vremena, nakon objave konačnih rezultata državne mature, a prije zaključenja studijskih prijava u 14 sati, i najviše promjena.

PEXELS

Ključni 15. srpnja i redoslijed prijava

Prijaviti se mogu na njih deset, a redoslijed prijave izrazito je bitan. Konačni će rezultati mature i konačne rang-liste biti objavljeni istoga dana, poslije 15 sati, i pokazati tko ostvaruje pravo na upis. Računalni algoritam kandidata automatski smješta na onaj studij koji mu je najviši na listi želja, a na kojemu njegov broj bodova upada u kvotu. Pojednostavljeno - ako je kandidat upao na prvi izbor, taj studij mora i upisati. O prijavi moraju itekako voditi računa i na popis ne trebaju nikako, reda radi, stavljati studij koji ne žele studirati ili, primjerice, izvanredni studij koji ne žele plaćati. Ako je, primjerice, kandidat ostvario pravo upisa na svoj šesti izbor, mora ga upisati, ne može upisati sedmi. Maturanti će za studij na kojemu su stekli pravo upisa i pokraj kojega im stoji “DA” dobiti upisni broj i ako ne dođu na upis, prijete im kazne – fakultet im ima pravo naplatiti oportunitetni trošak nepopunjenog upisnog mjesta. Visoka učilišta započinju sa službenim upisima već od 16. srpnja 2026.

Sveučilište u Zagrebu u akademskoj godini 2026./2027. može upisati ukupno 13.237 studenata u prvu godinu prijediplomskih i integriranih studija (redovnih, izvanrednih i stranaca izvan EU-a). Na studije Sveučilišta u Splitu, u 2026. godini može se upisati najviše 4.369 novih studenata. Buduće brucoše u Rijeci čeka 3445 upisnih mjesta. Ove se godine na studije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera može upisati njih 3.663 - u redovitom statusu 2.880 novih studenata, u izvanrednom njih 654, dok je ostatak kvote raspoređen na strane studente i Hrvate izvan RH. Prednjači Filozofski fakultet s njih 538. Slijede Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti s 420 mjesta te Pravni s ukupno 415 mjesta. Osječki Ekonomski fakultet može upisati 350 novih studenata, Medicinski 202, a Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT), njih 150.

USTUPLJENA/VEVU

Kvote - premalo i previše upisa

I u predstojećoj je akademskoj godini na hrvatskim visokim učilištima dostupno oko 40.000 upisnih mjesta za redovne i izvanredne studente, znatno više od broja maturanata. I dok je na popularnim studijskim programima konkurencija vrlo jaka, pojedini ne popune ni polovinu kvote. Nakon prošlogodišnjih ljetnih i jesenskih upisa na fakultete u Hrvatskoj, na čak 170 prijediplomskih studija nije upisan nijedan student (138 sveučilišnih i 32 stručna), a na njih 183 upisano ih je manje od 10.

Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje bi trebale pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada. Sveučilište u Osijeku treba povećati broj upisanih na stručne studije sestrinstva i primaljstva. Što se tiče sveučilišnih studija, HZZ preporučuje upis većeg broja studenata u studije medicine, strojarstva, računarstva, socijalne pedagogije, dentalne medicine, geodezije i geoinformatike, veterinarske medicine, matematike, fizike, ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, logopedije, edukacijske rehabilitacije te farmacije. U nastavničkim smjerovima za potrebu povećanja istaknuta je jedino geografija. Smanjenje upisnih kvota preporučeno je za studije ekonomije i poslovne ekonomije, računovodstva, fizioterapije, upravnog studija te javne uprave, kulture, medija i menadžmenta, hrvatskog jezika i književnosti ili kroatistike. Upis manjeg broja studenata preporučuje se i za informatologiju ili informacijske i komunikacijske znanosti, pravo, filozofiju i filozofsko-teološki studij.

Zapošljivost

Pri donošenju odluke o tome koji fakultet upisati, budući se studenti prije svega vode time koje su mogućnosti zapošljavanja nakon završetka studija, koliko je određena struka tražena i kakve su perspektive razvoja karijere. Agencija za znanost i visoko obrazovanje proteklih godina provodi istraživanja o zapošljivosti diplomiranih studenata godinu dana nakon završetka studija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2024. godini diplomirala su ukupno 31.237 studenata. Anketa je poslana 14.741 studentu, što znači da je tim istraživanjem obuhvaćeno 47,19 posto populacije. Online upitniku pristupilo je 7495 ispitanika, odnosno 51 posto. Ispitanici su procijenili da je završeni studij dobra osnova za pronalazak posla, za nastavak obrazovanja, daljnju karijeru i izvršavanje zadataka. Rezultati pokazuju da je godinu dana nakon završetka studija zaposleno njih 85,7 posto, dok je zaposlenost na trajnijem poslu unutar četiri mjeseca od završetka studija 57,1 posto. Ispitivanje je pokazalo da je 12,7 posto ispitanika (godinu ranije njih 9 posto) imalo iskustvo međunarodne mobilnosti, a njih 53,1 posto primalo je stipendiju barem jednu godinu tijekom studiranja. Četrdeset posto ispitanika radilo je na poslu koji zahtijeva nižu razinu kvalifikacije. Najčešća strategija pronalaska prvog zaposlenja je na temelju prakse, preporuke profesora, službe ili Dana karijera. Čak 77,9 posto ispitanika zaposlilo se na prvom poslu u struci, a 60,7 posto ispitanika zaposleno je preko ugovora na neodređeno. Što se tiče zadovoljstva, njih 26,4 posto u potpunosti je zadovoljno prvim zaposlenjem, a 30,1 posto ispitanika ima veću plaću od prosječne plaće RH. Prosječna netoplaća ispitanika iznosila je 1383 eura.