Saborski Odbor za financije dao pozitivno mišljenje o Anti Žigmanu za guvernera HNB-a
Saborski odbor za financije i državni proračun u petak je Odboru za imenovanja uputio pozitivno mišljenje o Anti Žigmanu, jedinom kandidatu za guvernera Hrvatske narodne banke, a koji je kao ključne prioritete naveo očuvanje stabilnosti cijena te jačanje otpornosti financijskog sustava.
"Ovu kandidaturu doživljavam kao veliku čast, ali prije svega kao odgovornost", poručio je Žigman, predstavljajući se pred Odborom.
Guvernera HNB-a imenuje Hrvatski sabor na šestogodišnji mandat i to na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, ali uz prethodno mišljenje Odbora za financije i državni proračun.
Nakon što je razriješen Boris Vujčić zbog odlaska na dužnost potpredsjednika Europske središnje banke, svi klubovi zastupnika mogli su do početka lipnja predložiti kandidate, no to je učinio jedino Klub HDZ-a. Stoga je Žigman jedini kandidat.
Na novu funkciju dolazi iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), gdje je obnašao dužnost predsjednika Upravnog vijeća. Zbog nespojivosti dvije dužnosti, s funkcije predsjednika Upravnog vijeća Vlada ga je jučer na osobni zahtjev razriješila.
Kao ključne prioritete Žigman je naveo zaštitu standarda građana, odnosno očuvanje stabilnosti cijena, daljnje jačanje otpornosti financijskog sustava, kibernetičke sigurnosti i sigurnosti platnog prometa, održivost kreditne aktivnosti, poticanje stabilnog financijskog okruženja "u kojem će se više ulagati u investicije, produktivnost i dugoročni razvoj gospodarstva".
"Dok je početni val inflacije bio posljedica snažnijih globalnih poremećaja, s vremenom su se inflacijski pritisci sve više širili na domaće gospodarstvo kroz snažnu domaću potražnju, rast cijena usluga i snažan rast kredita. U takvim okolnostima važno je na vrijeme početi razlikovati vanjske šokove od domaćih inflacijskih pritisaka te jasno pokazati da središnja banka djeluje ondje gdje može imati stvaran učinak", kazao je.
Žigman: Prošao sam sve instance u financijskom sustavu
Žigman je naglasio kako se pri tome ne smiju stvarati nerealna očekivanja da nacionalna središnja banka unutar europodručja može sama riješiti problem inflacije. Istaknuo je dva pravca djelovanja HNB-a u borbi protiv inflacije - kroz Europsku središnju banku, gdje treba ukazivati na probleme manjih ekonomija kao što je naše, te kroz kreditne kanale, makrobonitetne mjere da se "smanji pritisak agregatne potražnje, koja je počela biti glavni pokretač inflacije".
"Treba ići u pravcu da krediti i kreditni potencijal banaka bude usmjeren na produktivnost i proizvodnju, a ne na potrošnju", dodao je.
HNB mora ostati institucija koja odluke donosi neovisno, promišljeno i uvijek u interesu građana, poručio je Žigman.
"Za mene ovo ima posebno značenje budući da je moj ulazak u HNB bio davne 1993. kada sam kao student radio na praksi. Kasnije sam postao najmlađi voditelj u HNB-u i vratio se 2011. kao savjetnik guverneru (Željku) Rohatinskom te (Borisu) Vujčiću", rekao je.
Upitan zašto misli da je najbolji kandidat za ovu funkciju, Žigman je kazao kako u prilog tome govori bogato iskustvo u dosadašnjoj karijeri.
"Iskustvo koje imam, znanje, dosadašnja edukacija, međunarodno iskustvo koje, također, imam, odgovornost. Možda je to prejaka izjava, ali prvi puta dolazi guverner koji ima iskustvo i u vođenju banke, supervizorsko iskustvo, ali iskustvo državnog tajnika u Ministarstvu financija. Dakle, prošao sam sve instance u kojima se može raditi u financijskom sustavu i ovo je na jedan način zaokružena karijera", rekao je.
SDP i Možemo! očekuju veće poštovanje prema Saboru
Predsjednik Odbora Boris Lalovac (SDP) te Damir Bakić (Možemo!) od novog guvernera očekuju veće poštovanje prema Saboru i dolazak pred zastupnike prilikom predstavljanja izvješća HNB-a, s obzirom da, naveli su, posljednjih godina to nije bio slučaj, a Žigman je najavio svoju prisutnost u Parlamentu.
Lalovac je kao izazove istaknuo tržište nekretnina i visoke isplate dobiti poslovnim bankama. "Isplata dobiti je dozvoljena, živimo u tržišnom gospodarstvu, no HNB treba voditi računa o adekvatnosti kapitala. Ako banka ima problema s poslovanjem, sigurno će biti poduzete sve mjere s naše strane da se dobit ne isplaćuje", rekao je Žigman.
Što se tiče tržišta nekretnina, budući guverner ističe kako nam "sigurno predstoji jedno hlađenje" te da smo pred vrhuncem kad je riječ o rastu cijena nekretnina. Makrobonitetnim mjerama ćemo pokušati ustabiliti i smanjiti taj pritisak za daljnji rast, poručio je.
"Iznimno je važna financijska pismenost i da se građane i poduzetnike informira i educira da nisu samo nekretnine način kako se može investirati novac", rekao je.
Iako iz Kluba Možemo! nemaju dvojbe u Žigmanove kompetencije, ekspertizu i kvalifikacije za ovu poziciju, kako je istaknuo Bakić, tri oporbena zastupnika su prilikom glasanja ipak bila suzdržana dok ga je sedam vladajućih podržalo.
Zastupnici će na plenarnoj sjednici ovaj prijedlog raspraviti idućeg tjedna u srijedu, a glasati u petak.