Europska središnja banka povećala je tri svoje ključne stope za 25 baznih bodova, odnosno za 0,25 postotnih bodova, kako je bilo i očekivano. Kamatna stopa na novčani depozit povećana je na 2,25 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,40 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2,65 posto. Povećanje stupa na snagu 17. lipnja.

Ova je odluka Upravnog vijeća ECB-a bila očekivana, tržišta su je već dijelom ukalkulirala u cijene i prognoze, euribor je porastao, pa tako onaj tromjesečni trenutno ide prema 2,4 posto, a očekuje se i daljnje "usklađivanje".

Obuzdati cijene

S rastom euribora rast će i kamate na kredite poslovnih banaka, i to na kredite kućanstvima i tvrtkama. Ključna stopa ECB-a izravno se naime prebacuje u visinu euribora, a ta međubankarska stopa povećava bankama troškove financiranja, te je ugrađena u dio kredita s promenjivom kamatnom stopom. Tako radi transmisijski mehanizam monetarne politike. Automatizmom će dakle porasti rate na postojeće kredite s promjenjivim stopama koje u svojoj bazi imaju euribor. Kod nas to su većinom krediti tvrtkama, koje se većinom zadužuju uz promjenjivu stopu i euribor.

ECB

U Hrvatskoj će, međutim, ovime porasti rate za oko 14 posto posto korisnika stambenih kredita, građana, koji otplaćuju kredite uz promjenjivi euribor. Za građane to ne bi trebali biti nagli veliki skokovi: po 20 ili 30 eura mjesečno, možda i više, ovisno o iznosu i roku, no za tvrtke koje imaju euribor u kreditnim ugovorima moglo bi predstavljati veći trošak, s obzirom na to da imaju veće kredite. Za većinu hrvatskih komitenata, koji imaju kredite uz fiksne stope, ili promjenjive uz NRS, neće se zasad promijeniti ništa.

No, veće ključne stope ECB-a znače i putokaz za skori rast kamata na buduće i nove kredite koje će građani i tvrtke tek podizati. To, međutim, i jest intencija zatezanja monetarne politike ECB-a: da u optjecaju bude manje novca, da se demotivira subjekte na tržištu da podižu kredite i troše, kako bi se obuzdala inflacija. Dakle, ECB je između "čekića i nakovnja", odnosno suzbijanja inflacije i usporavanja rasta, izabrao ono što joj i jest cilj: borbu protiv inflacije višim kamatnim stopama. To je jučer više puta naglasila predsjednica ECB-a Christine Lagarde. Cilj ECB-a je 2 posto inflacije u srednjem roku, dok su recentni podaci pokazivali daljnje ubrzavanje rasta cijena u eurozoni.

Problem je što ECB očekuje i nastavak rizika i pritiska rasta inflacije prije svega zbog energije, što se onda prelijeva na hranu i druge robe i usluge. Tržišta stoga očekuju još barem dva dizanja ključnih stopa, što će, ako se dogodi, stvarati dodatni pritisak na dužnike, no to će ovisiti o budućim podacima. Više ključne stope mogle bi, međutim, dodatno usporiti ionako slab i krhak gospodarski rast u eurozoni.

Što se tiče Hrvatske, ovakva odluka usklađena je s ciklusom domaće ekonomije koja je pregrijana. Hrvatska je među zemljama s najvišom inflacijom u eurozoni, te je sada poželjno da je monetarna politika počne hladiti. Naravno, sve to će dati rezultat ako i fiskalna bude obuzdala potrošnju, a na što monetarne vlasti već neko vrijeme upozoravaju.

Neizvjesni izgledi

Inače, ovo je prva sjednica ECB-a na kojoj je u funkciji potpredsjednika bio naš Boris Vujčić. On je jučer bio i na konferenciji za medije, nakon sjednice Upravnog vijeća, uz predsjednicu Christine Lagarde.

- Rat na Bliskom istoku stvara pritiske na inflaciju, a odluka o povećanju kamatnih stopa primjerena je cijelom rasponu scenarija koji pokazuju kako bi se šok mogao razvijati i utjecati na srednjoročne izglede za europodručje. Prema novim osnovnim projekcijama stručnjaka Eurosustava očekuje se da će prosječna stopa ukupne inflacije iznositi 3 posto u 2026., 2,3 posto u 2027. i 2 posto u 2028. U vezi s inflacijom bez energije i hrane u osnovnim projekcijama predviđa se prosječna stopa od 2,5 posto u 2026. i 2027. te 2,2 posto u 2028. U odnosu na ožujak stručnjaci su revidirali naviše osnovnu projekciju inflacije u 2026. i 2027. zbog više putanje cijena energije, za koje se očekuje da će u određenoj mjeri utjecati na inflaciju hrane, robe i usluga. U osnovnim projekcijama predviđa se prosječna stopa gospodarskog rasta od 0,8 posto u 2026., 1,2 posto u 2027. i 1,5 posto u 2028. Riječ je o reviziji naniže za 2026. i 2027. zbog izraženijeg utjecaja rata na tržišta sirovina, realne dohotke i povjerenje, rekla je Lagarde.

Rukovodstvo ECB-a naglašava da su "izgledi i nadalje neizvjesni uz pozitivne rizike za inflaciju i negativne rizike za gospodarski rast".

- Vijeće ECB-a će pomno pratiti situaciju i pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa, kaže Lagarde.