Hrvatska je bolja od prosjeka OECD-a po javnom financiranju i pokrivenosti zdravstvenim uslugama, no očekivani životni vijek i dalje je oko dvije i pol godine kraći od prosjeka te organizacije, upozorila je u srijedu voditeljica Odjela za zdravstvo OECD-a Francesca Colombo.

Dostupnost zdravstvenih usluga u Hrvatskoj relativno je dobra, ali zdravstveni ishodi i dalje zaostaju za najuspješnijim zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), istaknula je Colombo na HealthComm Forumu u Zagrebu.

Upozorila je da na zdravlje stanovništva, uz zdravstveni sustav, značajno utječu životne navike, obrazovanje i druge javne politike.

Kao najveće preventabilne zdravstvene izazove Colombo je u svom izlaganju navela pušenje, konzumaciju alkohola i pretilost, upozorivši da prevencija i zdravstvena pismenost moraju postati prioriteti. Dodala je da je Hrvatska prednjači visokom incidencijom i smrtnošću od raka, zbog čega je potrebno dodatno unaprijediti prevenciju, rano otkrivanje bolesti, liječenje i praćenje zdravstvenih ishoda.

Posebno je naglasila da je hrvatski zdravstveni sustav i dalje previše usmjeren na bolničku skrb te da bi budući razvoj trebao biti usmjeren prema snažnijoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, preventivnim programima i skrbi bližoj pacijentima. Kao jedan od najvećih dugoročnih izazova izdvojila je starenje stanovništva i iseljavanje, koji istodobno povećavaju potrebe za zdravstvenom skrbi i smanjuju broj građana koji financiraju sustav.

Colombo je upozorila i da Hrvatskoj nedostaje dio podataka potrebnih za cjelovitu procjenu kvalitete zdravstvene skrbi i ishoda liječenja te ocijenila da kvalitetni i usporedivi podaci mogu pomoći u oblikovanju učinkovitijih zdravstvenih politika.

Za reformu je potrebna spremnost za promjene

Poručila je kako složene probleme zdravstvenih sustava nije moguće riješiti ako pojedini dionici promatraju isključivo vlastite interese te da su za uspješne reforme potrebni zajednički ciljevi, otvoren dijalog i spremnost na promjene.

Proces pristupanja Hrvatske OECD-u koji je u tijeku predstavlja jedinstvenu priliku za hrvatski zdravstveni sustav. Iskorištavanjem uvida proizašlih iz rada OECD-a na podacima o zdravstvenoj kvaliteti, sigurnosti i ishodima, Hrvatska može računati na poboljšane ishode zdravstvene skrbi, optimiziranu raspodjelu resursa i poboljšanu kvalitetu zdravstvene skrbi, istaknuto je na forumu.

Sudionicima se videoporukom obratila i ministrica zdravstva Irena Hrstić, istaknuvši važnost prevencije i prilagodbe zdravstvenog sustava promjenama zdravstvenih potreba stanovništva.

Podsjetila je da je Ministarstvo zdravstva prije godinu i pol uvelo preventivne zdravstvene preglede za građane u povećanom riziku od razvoja bolesti te navela da rezultati pokazuju kako sedam od deset pregledanih osoba ima najmanje jedan rizični čimbenik koji je moguće prevenirati.

"Zdravstveni sustav mora se prilagoditi bržem načinu života i promjenama zdravstvenih potreba stanovništva", poručila je Hrstić.

Četvrti HealthComm Forum, održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Europskog parlamenta, okupio je predstavnike zdravstvenih institucija, udruga pacijenata, stručnjake, predstavnike gospodarstva i donositelje odluka kako bi raspravljali o izazovima hrvatskog zdravstvenog sustava i mogućnostima njegova razvoja.

U središtu ovogodišnjeg skupa, održanog pod sloganom "Agenda za zdravo društvo", bili su kvaliteta zdravstvene skrbi, zdravstveni ishodi, iskustva pacijenata, prevencija bolesti i održivost zdravstvenog sustava.