Nove Vladine antiinflacijske mjere pod velikom su lupom javnosti. Posebno su ogorčeni privatni turistički iznajmljivači koji dobivaju veće namete, a sada im se pridružuju i tzv. paušalni obrtnici. Tako je Hrvatska obrtnička komora (HOK) službeno objavila kako se protivi Vladinim novim mjerama te traži zaštitu paušalaca - inače najavljuju prosvjede.

Već su krenuli u prikupljanje potpisa na peticiju da Vlada odustane od svojih najava o novim poreznim opterećenjima. Ministar financija Tomislav Ćorić najavio je kako će se sastati s njima, ali i kako će ih samo otići uvjeriti da svatko mora podnijeti svoj teret te da Vlada gleda cjelinu i makroekonomske prilike, a oni samo gledaju svoje interese.

“Svi dobro znamo"

- HOK se i dalje protivi najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao "prikrivenih radnika". Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze. U ovom trenutku fokusirani smo još na institucionalni dijalog i zastupanje interesa obrtnika kroz službene kanale, a o svim daljnjim koracima ćemo obavijestiti članstvo i javnost - priopćili su.

Za to vrijeme udruge Glas poduzetnika (UGP) i Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) te obrtnika paušalista već su prikupile više od 30 tisuća potpisa na peticiju pod nazivom "Ne novim nametima". No, Ćorić im je odgovorio kako "svi mi dobro znamo" da ima tzv. prikrivenog nesamostalnog rada i da će se u to uvesti red.

- Promjene u oporezivanju bit će minimalne, taj teret neće značajno utjecati ni na čije poslovanje. Paušalisti u Hrvatskoj imaju naknade koje su među najfavorabilnijima u EU-u, jasno nam je da je kod povećanja poreznog tretmana uvijek i nešto nezadovoljnih, ali elaborirat ćemo im svoje razloge za nove mjere - rekao je Ćorić.

Na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković upozorio je da inflacija počinje padati i da sada iznosi 5,2 posto, što je 0,2 posto manje nego proteklog mjeseca.

- Hrvatska je jedna od zemalja europodručja u kojima je inflacija u svibnju pala, nasuprot 13 zemalja u kojima je porasla - rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu Vladine sjednice.

Tome, prema njegovim riječima, pridonosi ograničavanje cijena naftnih derivata. Vlada je i proteklog tjedna, rekao je, donijela odluke o ograničenju cijena eurosupera, eurodizela, plavog dizela te plina za boce i spremnike, čime pridonosi smanjenju inflatornih pritisaka. Iznio je i podatke o tome da Hrvatska danas bilježi najmanju nezaposlenost dosad, a kao primjer naveo je Grad Zagreb, gdje danas među više od milijun stanovnika ne radi tek njih - 6500.

Kritike koje su išle prema Vladi oko novih mjera, a koje su u najoštrijem obliku došle iz Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića, čiji je savjetnik Velibor Mačkić optužio Vladu da donosi mjere za spas budžeta, a ne za spas građana, u velikoj su mjeri otvorile i pitanje stanja proračuna.

Preporuke Komisije

Upravo na to upozorava i Europska komisija, koja je objavila svoje preporuke, u kojima stoji kako Hrvatska mora početi bolje kontrolirati javnu potrošnju. Iako ministar Ćorić, kao i premijer Plenković, neprestano ponavljaju da do kraja 2026. deficit proračuna sigurno neće biti veći od tri posto, što je limit koji dopušta EU svojim Maastriškim kriterijima, Komisija upozorava da netorashodi u Hrvatskoj stalno rastu - u tri godine kumulativno više od 35 posto.

- Hrvatska treba poduzeti mjere za poboljšanje kontrole netorashoda, poboljšati kvalitetu i učinkovitost državne potrošnje i dati prioritet ulaganjima koja potiču rast - neke su od preporuka EK-a.

Komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila izvješća za sve države članice u kojima se analizira gospodarski i društveni razvoj, i Hrvatska nije nikakva iznimka, ali ovoga puta preporuke su konkretnije nego prije.

Tako Komisija ima pet preporuka: prva se odnosi na kontrolu netorashoda, gdje Hrvatska znatno odstupa od preporučenih gornjih granica. Prema izračunu Komisije, netorashodi u Hrvatskoj porast će 5,7 posto u 2026. godini, a kumulativno za 37,5 posto u 2024., 2025. i 2026. godini. Također, projicirani rast netorashoda u 2026. godini iznad je preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od nešto više od 0,3 posto BDP-a na godišnjoj razini. To je, međutim, i rezultat povećanog financiranja obrane, što Komisija podržava. Ipak, Komisija upozorava da će u nadolazećim godinama javne financije biti pod sve većim pritiskom zbog rastućih potreba za potrošnjom za produktivna ulaganja, zbog starenja stanovništva, prilagodbe klimatskim promjenama, obrane, dvostruke tranzicije i drugih konkurentskih prioriteta. Ističe također i potrebu da Hrvatska poboljša kvalitetu i učinkovitost javne potrošnje te da prioritet ulaganjima koja potiču rast, što uključuje i lokalnu razinu.

Od Hrvatske se traži jačanje obrambenih rashoda i spremnosti, uz učinkovitu potrošnju i prilagodbu proračuna. Komisija traži i da mjere protiv rasta cijena energije budu privremene i usmjerene na ranjiva kućanstva i energetski intenzivne tvrtke, uz bolju kontrolu javne potrošnje, preispitivanje poreznih olakšica i nastavak reforme poreza na imovinu.

Komisija navodi da je Hrvatska nedavnim reformama oporezivanja nekretnina poduzela važne korake, ali da je trenutačni okvir ograničenog opsega, jer se primjenjuje samo na prazne i sekundarne nekretnine te se pretežno temelji na lokaciji i veličini, a ne na tržišnoj vrijednosti. Stoga poziva Hrvatsku da se okvir poreza na nekretnine proširi na širu bazu stavnovništva.

Traže se uštede

Preporučuje se i spajanje subjekata u svrhu ušteda, primjerice spajanje javnih istraživačkih instituta i sveučilišta, kao i jačanje tržišta kapitala. Traži se i pojednostavljenje izdavanje dozvola kako bi se podržala čista industrijska tranzicija. Preporučuje se i funkcionalno spajanje javne uprave na lokalnoj razini, poboljšanje upravljanja ljudskim resursima, poboljšanje pravosudnog sustava, ubrzanje uvođenja širokopojasnog interneta u nedovoljno pokrivenim područjima, posebno ruralnim područjima i otocima. Kakve će biti reakcije Vlade na ideje o spajanju raznih institucija, ali i općina, tek će se vidjeti.

Dotad, sugerira se i jača podrška obnovljivim izvorima energije, ali i postupno ukidanje subvencije za fosilna goriva, posebice u prometnom sektoru - na to će sigurno biti dosta reakcija ako se Vlada odluči krenuti u tom smjeru.

U petoj preporuci navodi se da treba raditi na smanjenju nedostatka radne snage i vještina uklanjanjem prepreka sudjelovanju na tržištu rada, a ima riječi i o zdravstvu, pa se tako traži i bolja zemljopisna distribucija zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganje u e-zdravstvo i jačanje prevencije te povećanje ponude stanova u područjima velike potražnje, kao i poboljšanje praćenja pristupačnog i socijalnog stanovanja.

Tako su Vlada i premijer Plenković između čekića i nakovnja - s jedne strane, država mora povećati prihode jer planira nove socijalne rashode, pa zato uvodi nove poreze i namete, a s druge strane europski okvir zahtijeva još odgovornije upravljanje proračunom nego dosad i traži dodatne uštede.