Dolaskom sve većeg broja stranih radnika u Hrvatsku pitanje učenja hrvatskog jezika postaje sve važnije, ne samo zbog posla nego i svakodnevnog života i integracije u društvo.

Važnost poznavanja jezika dodatno naglašava i novi Zakon o strancima, kojim je uvedena obveza polaganja ispita iz hrvatskog jezika kao uvjet za produljenje dozvole boravka i rada za državljane trećih zemalja.

Zbunjujuća pravila

Ana Horvat, vlasnica obrta Lingolab, te Nera Meliš, vlasnica obrta Chroatorum, koje rade sa stranim radnicima, smatraju da će upravo ta zakonska obveza mnoge motivirati da ozbiljnije pristupe učenju jezika i lakše se uključe u hrvatsko društvo. Pitali smo ih koliko se strani radnici u praksi trude naučiti hrvatski jezik.

- Neki se strani radnici doista jako trude naučiti hrvatski jezik, no ima i onih koji ne ulažu toliko truda, najčešće zato što se oslanjaju na engleski jezik ili kolege, ili im nedostaje vremena za učenje. Zato je teško donijeti opći sud, motivacija jako ovisi o osobi, radnom okruženju i njihovim dugoročnim planovima - kaže Meliš.

Horvat kaže kako se na predavanjima najčešće susreće s Nepalcima, Indijcima i Filipincima, a Meliš ističe da hrvatski jezik najviše uče Filipinci te državljani pojedinih afričkih zemalja. Najveće poteškoće pri učenju hrvatskog jezika stvaraju im padeži, gramatički izazovi te izgovor.

- Jezici stranih radnika uglavnom nisu nimalo slični hrvatskom, stoga nema mnogo poveznica kojima se mogu poslužiti. Osim toga, problem je i brzina govora izvornih govornika, mnogi polaznici kažu da razumiju kad se govori polako, ali im je teško pratiti čim malo ubrzamo - kaže Meliš.

Obvezan ispit

Stranim radnicima za svladavanje osnovne komunikacije treba nekoliko mjeseci, ovisno o tome koliko su izloženi jeziku svaki dan. Zanimalo nas je jesu li primijetile razliku između radnika koji aktivno uče hrvatski i onih koji se oslanjaju samo na engleski ili pomoć kolega.

- Da, razlika je vrlo vidljiva. Radnici koji aktivno uče hrvatski obično se osjećaju sigurnije, samostalnije i lakše se uključuju u svakodnevni život. Čak i ako ne govore savršeno, sama činjenica da pokušavaju često pozitivno utječe na komunikaciju s ljudima oko njih. Poznavanje hrvatskog jezika ne znači samo lakšu komunikaciju nego i veću neovisnost i bolju integraciju u društvo.

Novim Zakonom o strancima uvedena je obveza polaganja ispita iz hrvatskog jezika za državljane trećih zemalja kao ključan preduvjet za produljenje dozvole za boravak i rad i Horvat smatra da je riječ o dobrom potezu kojim se naglašava važnost jezika kao alata u procesu integracije. Ističe kako je poznavanje jezika ključno, ne samo u poslovnom okruženju nego u svakodnevnom životu jer olakšava komunikaciju s lokalnim stanovništvom i snalaženje u novoj sredini.

- Znam nekoliko primjera pri kojima su se strani radnici, koji su ozbiljno pristupili učenju hrvatskog, napredovali na poslu - zaključuje Nera Meliš.