Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić u četvrtak je na konferenciji za novinare izjavio kako očekuje da će i nakon primjene paketa antiinflacijskih mjera javne financije ostati stabilne te ne smatra da će one utjecati na smanjenje gospodarske aktivnosti.

"Stabilne javne financije su pretpostavka daljnjeg ekonomskog rasta i razvoja Hrvatske. Mi očekujemo da će javne financije, i zapravo naše projekcije to govore, ostati stabilne. A u tom kontekstu očekujemo isto tako i da se ostvari gospodarski rast, koji je znatno iznad prosjeka eurozone. To su pretpostavke s kojima polazimo. Ono protiv čega se borimo nosi određeni oportunitetni trošak. Donošenje odluke da želimo inflacijske pritiske svesti na željenu razinu od dva posto nosi upravo akcije koje mogu biti derivirane od strane monetarne ili fiskalne politike", kazao je Ćorić.

Kako je dodao, ovim paketom mjera Vlada može utjecati na određene segmente ekonomske politike, prije svega na fiskalni dio kroz racionalizaciju buduće potrošnje, odnosno kroz poruku u kontekstu rasta plaća za iduće razdoblje.

U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju ove godine realno porastao za 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 21. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, ali znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,9 posto. Na kvartalnoj razini stagnirao je.

Odgovarajući na upit novinara hladi li se već hrvatsko gospodarstvo, Ćorić je rekao da ne vjeruje da predstavljene mjere mogu utjecati na smanjenje gospodarske aktivnosti, odnosno na stagnaciju.

"Dakle, ove mjere jednostavno povećavaju odgovornost svih, adresirane su na ispravljanje anomalija u kontekstu poreznog sustava i vjerujem da smo s njima dobro pogodili. A što se tiče racionalizacije državne potrošnje, odnosno ušteda u proračunu, vjerujemo da će se te uštede na neki način kompenzirati povećanjem prihodovne strane proračuna uslijed rasta gospodarske aktivnosti i da će ukupan efekt biti pozitivan", kazao je.

Dodao je da će proračunski deficit ostati u granicama tri posto BDP-a. "Držimo da je dobra poruka iskorak u smanjenju zagrijanosti ekonomije, racionalizacija u dijelu državne potrošnje, pa onda i ovi porezni oblici koji su orijentirani dijelom na poduzeća koja love u mutnom, a dijelom na osobnu potrošnju koja proizlazi iz paušalnih obrta, odnosno iz paušala u turizmu, što je isto tako u ovakvim okolnostima opravdano", poručio je.

Kazao je i da nema nikakvih problema s proračunom te da je zadovoljan s izvršenjem proračuna u prvih pet mjeseci. "Mi u ovom trenutku, ovakvim racionalizacijama i discipliniranjem samih sebe, po mom mišljenju dodatno jačamo fiskalnu poziciju Republike Hrvatske, odnosno javne financije, i vjerujem da je ovo jako dobar zalog za budućnost", ocijenio je.

Jović (NHS): 'Za' Vladine mjere, teret inflacije ne smije pasti na radnike

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Dražen Jović podržao je u četvrtak Vladine antiinflatorne mjere, posebice uvođenje poreza na ekstraprofit, ali i upozorio da se teret inflacije ne smije prebacivati na radnike kroz moguće zamrzavanje plaća u javnom i državnom sektoru.

“Sindikati su jednoglasno istaknuli da se slažu s uvođenjem poreza na ekstra profit. To je ono na što NHS ukazuje već godinama”, rekao je Jović nakon predstavljanja vladinih mjera socijalnim partnerima, predstavnicima komora, umirovljenika i lokalnih jedinica. Podsjetio je pritom na sindikalne prosvjede održane u travnju u Zagrebu, kada su sindikati upozoravali na “pohlepu vezanu uz ekstra profit”.

„Mislimo da je to dobra mjera Vlade, ali i da je ta mjera dosta zakašnjela”, kazao je i dodao da se ranijim oporezivanjem ekstra profita moglo više uložiti u vrtiće, staračke domove. ali i u radnike koji su sudjelovati u stvaranju vrijednosti kod poslodavaca. „Oni nisu imali nekakve koristi od toga, odnosno nisu imali puno veće plaće”, ustvrdio je. 

Jović je nakon sastanka kazao i kako je od premijera Andreja Plenkovića dobio jamstva da se ne planira zamrzavanje plaća te da će Vlada poštovati postojeće obveze prema zaposlenima u javnim i državnim službama. No, upozorio je na premijerovu izjavu da očekuje razumijevanje tijekom 2027. godine za trenutnu situaciju i inflaciju. „Mislimo da je to kriva poruka u trenutku kada 70 posto građana ima manju plaću od prosječne”, izjavio je Jović.

Naveo je kako većina građana najveći dio prihoda troši na energente i hranu te upozorio da bi ograničavanje rasta plaća dodatno smanjilo osobnu potrošnju, koja je važan dio hrvatskog BDP-a.

Zaključio je da sindikati mogu podržati određene mjere, ali uz jasno protivljenje bilo kakvom pokušaju ograničavanja prava radnika. “Ne smijemo staviti metu na 200 tisuća radnika iz javnog i državnog sektora”, istaknuo je Jović, navodeći da je inflacija viša od pet posto, a povećanja plaća niža od inflacijskih pritisaka.

„Ne slažemo se s nikakvom definicijom zamrzavanja, zadržavanja prava i smanjivanja odgovornosti politike i poslodavaca, te prebacivanje na radnike”, poručio je Jović, dodavši da se, kako god to nazvali, sindikati zauzimaju za kolektivne pregovore i vidjet će u kojem će smjeru oni ići.

Na sastanku se razgovaralo i o oporezivanju paušalnih obrta, što sindikati podržavaju. “Kad ste vidjeli da vam bilo koji majstor izdaje račun?”, upitao je Jović.

 Jović je kazao kako antiinflacijski paket treba promatrati i kao dio šireg plana borbe protiv sive ekonomije i neprijavljenog rada. “Hrvatska ima velikih problema sa sivom ekonomijom, isplatama privatnika određenog dijela plaća 'ispod stola', nemoguće je da je toliko veliki broj radnika na skoro minimalnoj plaći, treba se napokon uloviti i boriti s tim”, rekao je.

Napomenuo je i da Hrvatska već godinama ima problem s inflacijom, neovisno o aktualnom sukobu na Bliskom istoku te ocijenio kako to znači da ne idemo u dobrom smjeru.

HUP vjeruje u određene efekte antiinflacijskih mjera

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su kazali kako vjeruju da će određenih efekata Vladinih antiinflacijskih mjera biti, no i upozorili da se njima ne smije oštetiti "najatraktivniji dio našeg gospodarstva".

"Mislimo da će se značajniji pomaci dogoditi u trenutku kada profunkcionira registar stanovništva i kada će oni koji najviše osjećaju posljedice inflacije dobiti izdašnije potpore, a oni kojima to ne treba neće ih dobivati, kako bi se na pravedan i pravilan način raspodijelilo ono što društvo može staviti na stol i pomoći onima kojima treba", istaknuo je predsjednik HUP-a Mislav Balković nakon sastanka Vlade sa socijalnim partnerima, na kojem su im predstavljene mjere.

Jedna od mjera odnosi se na oporezivanje ekstra profita, a Balković kaže da je HUP kao odgovoran socijalni partner apsolutno za to da se ne stvaraju profiti na "leđima" potrošača. "Pritom ovdje treba zaista vidjeti koje su to kompanije i zbog čega je profit eventualno veći. Treba uzeti normalizirane rezultate. Treba izdvojiti one prihode koji su se prevodili u profit radi prodaje imovine ili nekih drugih razloga. Ne bi smjeli najatraktivniji dio našeg gospodarstva, koji najviše ulaže, 'de facto' zbog toga što su možda povećali profitabilnost i povećali produktivnost, na taj način oštetiti", rekao je Balković, dodajući kako vjeruje da će tu Vlada imati "dobre i pametne načine da to kvalitetno riješi".

Ostale mjere koje su danas predstavljene, kako je kazao, vežu se za razgovor o plaćama, pri čemu je spomenuo i "ogroman porast" plaća u javnom sektoru te da je hrvatsko gospodarstvo drugo najskuplje po udjelu u BDP-u troška rada u javnom sektoru.

"Privatni sektor zaostaje 31 posto za prosječnom plaćom u javnom sektoru. Nezgodno je što se zapravo dvostruko brže povećavala plaća u razdoblju koje je iza nas u odnosu na povećanje produktivnosti. To apsolutno nije održivo i već vidimo u dijelu naših industrija kao što su metalopreređivačka i drvna da gubimo radna mjesta", upozorio je.

Rekao je i kako je hrvatski gospodarski rast u zadnje dvije godine dominantno potican investicijama u javnom sektoru i potrošnjom, a da će se usporavanje rasta dogoditi neovisno o Vladinim mjerama, uostalom da se ono već i sada vidi. 

"Moramo biti razumni jer nam se čini važnijim održati zaposlenost i postojeće pozicije nego ići sa značajno brzim rastom plaća i troška rada koji produktivnost ne prati, jer će se u protivnom dio industrije u Hrvatskoj zatvoriti, a poslodavci će investirati negdje drugdje, što već sada vidimo, poručio je Balković.

HOK protiv teze da se paušalnim obrtima prikriva nesamostalna djelatnost

Upitan je li glavni motiv mjera usporavanje inflacije ili ipak konsolidacija proračuna koji je došao do "ruba", rekao je da je to pitanje za ministra financija.

"Iz mjera se vidi da je on donekle uravnotežen, da će jedan dio gubitka prihoda koji će se dogoditi u lokalnoj samoupravi biti nadomješten drugim prihodima, većim oporezivanjem kratkotrajne turističke rente i porezom na paušalne obrte, koji se također nešto povećava. Tako da se čini da je to jedan uravnotežen paket", rekao je.

Ono što je poslodavcima jako važno, istaknuo je Balković, je da se ne smanjuju sredstva ni iz europskih izvora ni iz proračuna za poticanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva te za digitalizaciju i nove tehnologije, "jer investicije koje činimo danas zapravo osiguravaju zaposlenost i veće plaće sutra". "Ako ih danas ne napravimo, sutra se nemamo čemu dobrom nadati", kazao je.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil je izjavio kako će dio mjera koje se tiču većeg oporezivanja određene skupine paušalnih obrtnika "kao takve morati prihvatiti", no da u HOK-u ne prihvaćaju teze da se paušalnim obrtima prikriva nesamostalna djelatnost. "To apsolutno ne stoji i neprihvatljivo je generalizirati i stavljati sve u isti koš", poručio je.