Klimatske promjene, ubrzana digitalizacija, migracije i starenje radne snage danas snažno mijenjaju način rada i svakodnevni život zaposlenih te sve izraženije utječu na mentalno zdravlje radnika u gotovo svim sektorima, upozoreno je na skupu posvećenom psihosocijalnim rizicima u kontekstu suvremenih kriza.
Stručni skup "Psihosocijalni rizici u kontekstu suvremenih kriza - izazovi starenja, klimatskih promjena, migracija i digitalne transformacije" održan je u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), pod pokroviteljstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak upozorio je kako smo suočeni sa starenjem populacije u cijeloj Europskoj uniji, uz dotok stranih radnika i migranata, te s digitalnom transformacijom, što sve utječe na mentalno zdravlje ljudi, poglavito radno aktivne i starije populacije. Jedini način rješavanja tog pitanja je interdisciplinarnom i intersektorskom suradnjom utvrditi na koji način se uhvatiti u koštac s tim izazovima, poručio je. Jedan od globalnih izazova jest i kako prevenirati utjecaj klimatskih promjena na zdravlje radno aktivne, starije i dječje populacije. Primjerice, toplinski valovi će povećati korištenje uslugama hitne medicinske pomoći i sustav javnog zdravstva treba na njih pravodobno upozoriti i dati upute kako se s njima nositi.
Specijalistica medicine rada (HZJZ) Karmen Bradvica Kelava upozorila je da se digitalizacijom rada javljaju poremećaji vida i mišićno-koštanog sustava, ali i mentalne teškoće, poput nomofobije, odnosno straha od gubitka mogućnosti uporabe mobitela, poremećaja spavanja, ovisnosti o internetu i sjedilačkog načina života, koji dovodi do dijabetesa i pretilosti. Upozorila je da se psihički poremećaji ne priznaju kao profesionalne bolesti.