Premijer Andrej Plenković prethodnih je dana tvrdio da Ustavni sud "danas ne radi", odnosno da "gotovo ne postoji". Za to je, bez okolišanja, okrivljavao ustavne suce koje je predložila oporba u Hrvatskom saboru. Optužio ih je da namjerno opstruiraju Ustavni sud kako bi paralizirali njegov rad. Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić nije u izjavi za naš list išao tako daleko u svojim ocjenama, ali je podrobno naveo što je sve neuspješno predlagao kako bi se, nakon što je Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu 12. travnja istekao mandat, osiguralo formiranje sudskih vijeća. U nekoliko navrata njegovi prijedlozi nisu dobili dovoljan broj glasova ustavnih sudaca. Stoga smo zamolili Andreja Abramovića, jednog od sudaca Ustavnog suda čija je navodna agenda maksimalno otežati funkcioniranje te institucije, da nam objasni vlastitu poziciju, zašto se s dijelom kolega, što on ne niječe, suprostavio Staničićevim inicijativama.

- Više od 30 godina sam sudac, cijeli radni vijek, pa zašto bih onda ja htio opstruirati Ustavni sud u kojem sam od 2016.? Nije mi to jasno. Formiranju vijeća ćemo pristupiti kada ćemo, a to će biti vrlo uskoro, doznati ishod postupka izbora ustavnih sudaca. Naš novi ambiciozan predsjednik ima ideju da nam treba dolaziti sa svojim prijedlozima koje ćemo mi prihvaćati ili odbijati, ali to ne može ići tako. Ustavni sud je zajednica jednakih, morali bismo, a neki od nas imamo bitno veće iskustvo nego predsjednik Ustavnog suda, svi skupa sjesti i dogovarati se. To je dosad izostalo - rekao nam u četvrtak ustavni sudac Abramović.

Precizirao je zbog čega s nekolicinom kolega nije pristao da se sudska vijeća formiraju prije okončanja procesa izbora ustavnih sudaca.

- Ustavni sud, naravno, radi, postojimo, u utorak smo održali stručan sastanak i na njemo donijeli sigurno pet-šest odluka. Ništa se dramatično ne zbiva, svi eventulni zaostaci se, našim pojačanim angažmanom, mogu nadoknaditi za mjesec-dva. Riječ je samo o tome da bi formiranje vijeća bilo preuranjeno dok ne znamo na čemu smo, koliko će biti ustavnih sudaca. Ustavni sud funkcionira na način da se odluke o ustavnosti donose na plenumu sastavljenom od svih sudaca, a ustavne tužbe građana, koje u 90 posto slučajeva budu odbačene, idu na tročlana vijeća. One tužbe koje nisu odbačene stižu na šesteročlana meritorna vijeća, kojih smo u bivšem sazivu imali dva, s tim da predsjednik Ustavnog suda nije bio ni u jednom. I tu nastaje problem ako će nas biti samo deset ustavnih sudaca. Ili će se formirati tek jedno meritorno vijeće, što bi značilo da će se godišnje, u odnosu na razdoblje kada su bila dva, rješavati do 300 spisa manje. Druga je opcija uvođenje rotacije u dva šesteročlana meritorna vijeća, čime bi ona postala nepredvidljiva. Vijeća ne bi smjela biti ad hoc sastavljena, stranke, podnositelji ustavnih tužbi, imaju pravo na propisana, predvidljiva vijeća. Nije uopće svejedno koji je sudac u kojem meritornom vijeću, pa ne bih volio da se događa da se ona formiraju za konkretne spise, pušem na hladno. Zato je racionalno pričekati kraj postupka izbora ustavnih sudaca kako bismo točno znali našu sutuaciju i potom, ako će se uvesti te rotacije, usuglasiti za njih kriterije, hoće li one biti tjedne, mjesečne, dvomjesečne i slično - naglašava Abramović.