Početkom veljače, kada se već naziralo da će postupak izbora triju ustavnih suca završiti neuspjehom, visoki dužnosnik HDZ-a, potpredsjednik Vlade Branko Bačić, umirivao je javnost da to uopće nije razlog za zabrinutost. “Neće biti ustavne krize, već jednom je Ustavni sud funkcionirao s deset sudaca tako da to ne bi bilo ništa novo”, izjavio je Bačić prije tri mjeseca. No, premijer Andrej Plenković ovih dana tvrdi da Ustavni sud ne može djelovati otkad je ostao na deset sudaca, da je blokiran zahvaljujući opstrukciji sudaca izabranih u kvoti oporbe. U utorak je Plenković novinarima rekao: “Ti isti suci koje su oni predložili su protiv formiranja vijeća. Zašto, nama nije poznato. Osim ako ne žele potpunu paralizu Ustavnog suda, a to su upravo postigli. Ustavni sud danas ne radi.” I u srijedu je predsjednik Vlade o tome govorio, a retorika mu je bila identična.

Veliki problemi

- Suci koje je oporba predložila ne žele da se izaberu vijeća od po tri suca, čime su paralizirali rad Ustavnog suda. Danas Ustavni sud gotovo ne postoji, ne zbog politike parlamentarne većine, nego opozicije. Namjerno se onemogućava rad jedne od ključnih institucija - istaknuo je Plenković.

S obzirom na to da je riječ o zaista ozbiljnim konstatacijama, obratili smo se predsjedniku Ustavnog suda Frani Staničiću s molbom da ih potvrdi ili demantira. On nam nije izravno odgovorio na upit funkcionira li Ustavni sud ili ne, ali je opširno pojasnio probleme s kojima se susreće u pokušaju osnivanja vijeća.

- Predsjednik Ustavnog suda dužan je, a u skladu s člankom 14. točkom. 8. Poslovnika Ustavnog suda, skrbiti se o pravilnoj i učinkovitoj provedbi ustavnosudskih postupaka. Ustavnosudski postupci koji se ponajprije tiču građana odvijaju se kroz vijeća koja odlučuju o pretpostavkama za rješavanje ustavnih tužbi te kroz vijeća za odlučivanje o ustavnim tužbama. Kako bi ta vijeća mogla obavljati svoju dužnost, a u svjetlu činjenice da Ustavni sud djeluje u krnjem sastavu sa samo deset sudaca, nužno je donijeti novu Odluku o imenovanju vijeća Ustavnog suda jer su vijeća koja su uspostavljena prethodnom Odlukom nepopunjena zbog prestanka mandata trojice sudaca 13. travnja 2026. (uz iznimku jednog tročlanog vijeća za odlučivanje o pretpostavkama za rješavanje ustavnih tužbi). Treba istaknuti da se održavaju stručni sastanci svih sudaca na kojima se rješavaju predmeti poslani s ustavnosudskih vijeća prije 13. travnja 2026. zbog nepostignute jednoglasnosti ili njihovog šireg značaja za raspravu na stručnom sastanku, a takvih neraspravljenih predmeta je još 25 (20 ustavnih tužbi i pet ocjena ustavnosti zakona odnosno ustavnosti i zakonitosti drugih propisa). Nakon njihovog iscrpljivanja, neće biti novih predmeta ustavnih tužbi za raspravu na stučnom sastanku do formiranja novih vijeća - opisuje Staničić stanje na Ustavnom sudu nakon što je završio mandat Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu.

Zatim je detaljno naveo što je sve bezuspješno poduzeo kako bi se nekako kompenziralo činjenicu da je Ustavni sud ostao na deset sudaca.

Poduzete mjere

- U svojstvu predsjednika Ustavnog suda i u skladu s Poslovnikom Ustavnog suda te svojom poslovničkom dužnosti, predložio sam sjednici održanoj 13. travnja Odluku o imenovanju vijeća Ustavnog suda. Prijedlog Odluke nije dobio potreban broj glasova propisan člankom 27. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu (najmanje sedam). Nakon toga sam sjednici Suda održanoj 4. svibnja predložio modificiranu, u skladu s primjedbama s prethodno održane sjednice, Odluku o imenovanju vijeća Ustavnog suda. Prijedlog Odluke nije dobio potreban broj glasova (najmanje sedam). Jednako sam tako, a u cilju osiguravanja nesmetane, odnosno što je to moguće manje otežane, provedbe ustavnosudskih postupaka povezanih s ustavnim tužbama zbog rada u krnjem sastavu, na sjednicama održanima 31. ožujka i 13. travnja (modificirani prijedlog u skladu s primjedbama istaknutima na sjednici od 31. ožujka) predložio Poslovničku odluku o izmjeni i dopuni Poslovnika Ustavnog suda na način da i predsjednik Suda može obnašati dužnost suca izvjestitelja kako bi se povećao broj ustavnih tužbi koje bi Sud u krnjem sastavu rješavao. Prijedlog Poslovničke odluke nije dobio potreban broj glasova propisan člankom 10. točkom 1. Poslovnika Ustavnog suda (najmanje devet) - pobrojio je Staničić što je sve inicirao, ali nije mogao realizirati. On ne odgovara zašto, ali jasno je da je razlog tome odbijanje ustavnih sudaca izabranih na prijedlog oporbe, barem dijela njih, da podrže Staničićeve prijedloge. U zaključku predsjednik Ustavnog suda znakovito upozorava na podatak da “na današnji dan Sud ima 5599 neriješenih ustavnih tužbi”. Moglo bi se stoga reći da Staničić daje za pravo premijeru koji, u funkciji stvaranja političkog pritiska na opoziciju, ocjenjuje da Ustavni sud “ne radi, gotovo ne postoji”.