Redoviti član Francuske akademije Alain Finkielkraut izjavio je u utorak na predavanju "Izrael, Europa, antisemitizam" u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) kako suosjeća s Izraelom ali i osuđuje protupalestinske izjave dužnosnika Natanyahuove vlade.

Osjećam ne samo bijes, nego i sram. Osjećam se suodgovornim jer ljudi iz mog naroda govore takve stvari, rekao je i dodao kako bi vojska trebala više paziti na civile. 

Napomenuo je kako mu govore da napušta svoju zajednicu, ali se ne srami Izraela. Sramim se onih koji tvrde da u Gazi nema nevinih, rekao je i dodao kako je to sramota koju dijeli s mnogim Izraelcima. 

Naglasio je kako nikada nije prestao biti Izraelac, samo je pitanje kakav. Izrael je podijeljen: na jednoj strani su oni koji traže pravdu, a na drugoj sljedbenici Netanyahua koji je u vladu uveo neodgovorne ljude, rekao je.

"Jako dobro shvaćam opseg traume 7. listopada i jako dobro razumijem da je Izrael odgovorio tada ratom", rekao je Finkielkraut. Takav pogled je ocijenio užasnim te dodao kako velik dio izraelskoga stanovništva osporava takvu viziju.

Istaknuo je kako su Netanyahuovi protivnici domoljubi, osobito oni koji se protive fanaticima, poput Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotriča.

Ustanici u Varšavskom getu nisu imali izbor boriti se ili položiti oružje jer da su ga položili bili bi jednostavno i odmah ubijeni, rekao je Finkielkraut i dodao kako s Hamasom u Gazi nije bilo tako, jer od 2005. Gaza više nije bila okupirano područje.

Hamas, naglasio je, imao još uvijek izbor položiti oružje, ali se razlika između njega i ustanika iz Geta više ne vidi pa se sad odjednom govori o genocidu što je optužba koja se ustalila u velikom dijelu Europe.

Dodao je kako je tako čak i u Hrvatskoj. Upoznat sam s kontroverzom koja je suprotstavila predsjednika Republike veleposlaniku Izraela u Hrvatskoj. Ovaj potonji je tražio da se zatvori iransko veleposlanstvo koje je bilo gnijezdo terorista, napomenuo je i dodao kako je odgovor sadašnjeg hrvatskog predsjednika bio je ekstreman.

Predsjednik Milanović je nostalgičar za Pavelićem i ustašama, a dolazi, recimo to tako, s ljevice, rekao je.

Ocijenio je kako je to velika mutacija antisemitizma s kojom se suočavamo od 1967., a koja je našla svoje utočište nakon Drugog svjetskog rata. 

Naglasio je kako su neki Izraelci pobjedu iz 1967. protumačili kao božanski znak. Svijest nekih Izraelaca prestala je biti sekularna; vjeruju da je Bog dao ovu zemlju Abrahamu i njegovim potomcima, rekao je i dodao kako je to užas i strateška pogreška jer neki vide priliku da očiste zemlju od Palestinaca na Zapadnoj obali i u Gazi. 

Podsjetio je kako je od 1967. bilo i sukoba i povlačenja. Izrael je sklopio mir s Egiptom, rekao je i dodao kako su onda kada su se povukli iz Libanona dobili proiransku miliciju Hezbolah, a kada su se povukli iz Gaze, dobili su Hamas.

Smatra kako zato neki u Izraelu vjeruju da nema drugog načina osim sile, jer bi popuštanje dovelo teror pred sama vrata. Taj strah za sigurnost tjera mnoge da šute i prepuste vlast ideolozima, rekao je.

Ocijenio je kako se mora boriti protiv antisemitizma u obrazovnom svijetu i protiv onih koji u samom Izraelu ugrožavaju zemlju i judaizam.

 "Zagovaram palestinsku državu ili konfederaciju jer je to povijesno i zemljopisno logično", rekao je i dodao kako je alternativa podjeli - ili etničko čišćenje ili međusobna brutalizacija oba naroda. 

Alain Finkielkraut (1949.), francuski filozof i novinar predavao je filozofiju i povijest ideja na Politehničkoj školi (École polytechnique) u Parizu. Redoviti je član Francuske akademije (immortel de l'Académie française) i dopisni član HAZU od 1992. Uređivao  je časopis Le Messager européen (Europski glasnik), nakon čega je bio voditelj radijske kontakt-emisije Replike (Répliques). 

Najvažniji je njegov filozofijski doprinos kritici moderne i moderniteta, osobito kritici progresizma, shvaćanja ljudskih prava te ukazivanju na probleme u modernom shvaćanju kulture. Tijekom 1990-ih godina Alain Finkielkraut je u europskim javnim i intelektualnim krugovima osuđivao režim Slobodana Miloševića i srpsku agresiju te se zauzimao za osamostaljenje i međunarodno priznanje Hrvatske i branio pravednost Domovinskog rata.