Građani Hrvatske uglavnom prepoznaju osnove pravilne prehrane, ali njihove svakodnevne navike često ne prate ono što smatraju zdravim izborima. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pokrenule su novo izdanje europske kampanje Safe2Eat, koja će ove godine, uz sigurnost hrane i smanjenje otpada, naglasak prvi put staviti i na prehrambene potrebe građana.

Povod za kampanju su i sve izraženiji javnozdravstveni izazovi – zabrinjavajući podaci o debljini, porast broja oboljelih od raka debelog crijeva, koji se povezuje i s kvalitetom prehrane, kao i česti nutritivni deficiti, od manjka željeza do vitamina D.

Prema rezultatima Eurobarometra iz 2025. godine gotovo svaki drugi ispitanik u Hrvatskoj smatra da voće i povrće čine temelj pravilne prehrane. Njih 45 posto drži da bi prehrana trebala uključivati lokalno proizvedenu hranu, a oko trećine ističe važnost većeg unosa organskih proizvoda, ribe te mahunarki, grahorica i orašastih plodova. Otprilike četvrtina ispitanika važnost pridaje i prehrani koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla, a svaki peti povećanom unosu vlakana.

Građani, pokazuje istraživanje, prepoznaju i što bi trebalo ograničiti. Najčešće navode potrebu smanjenja unosa šećera, ultraprerađene hrane, masti i soli. Ipak, jedinstven pogled na pravilnu prehranu ne postoji. Starije osobe češće naglašavaju važnost manjeg unosa soli i ultraprerađene hrane te većeg unosa ribe, a mlađe generacije veću pozornost pridaju povećanom unosu proteina, organskoj hrani te smanjenju konzumacije mesa i mliječnih proizvoda. Na prehrambene navike utječu i financijske mogućnosti - cijena i dostupnost hrane izravno utječu na njezinu kvalitetu.

Pravilna prehrana nije univerzalna kategorija, ona ovisi o dobi, spolu, razini tjelesne aktivnosti, zdravstvenom stanju i životnim okolnostima. Stručnjaci pritom preporučuju raznoliku i nutritivno bogatu prehranu, s većim udjelom svježeg, sezonskog i lokalno dostupnog voća i povrća. Kao poželjan cilj navodi se dnevni unos tri porcije povrća, ne računajući krumpir, te dvije porcije voća, kako bi se osigurao dovoljan unos vlakana, vitamina i minerala. Međutim, praksa pokazuje da Hrvati i dalje ne jedu dovoljno povrća, a nutritivno vrijedna jela poput variva često su zapostavljena, osobito među muškarcima.

Uz voće i povrće preporučuje se i redovita konzumacija cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i dovoljne količine tekućine, a unos hrane bogate šećerima, solju i zasićenim mastima trebalo bi ograničiti. Kada je riječ o mesu, prednost bi trebalo dati peradi i nemasnom crvenom mesu. Stručnjaci poručuju da je ključ zdrave prehrane u ravnoteži i raznolikosti, a ne u strogim restrikcijama.

Ovogodišnja kampanja građanima će ponuditi i praktične informacije o pravilnom rukovanju i čuvanju hrane, razumijevanju oznaka na proizvodima te smanjenju otpada od hrane. Kampanja se provodi u još 22 europske zemlje.