U prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je boravilo 1,1 milijun gostiju, koji su ostvarili tri milijuna noćenja, što je u odnosu prema istom razdoblju lani rast od devet posto u dolascima i osam posto u noćenjima, podatci su sustava e-Visitor koje je objavila Hrvatska turistička zajednica.

Tijekom produženog vikena za uskrsne blagdane, od 3. do 6. travnja, Hrvatsku je tako ukupno posjetilo više od 144 tisuće turista, koji su ostvarili više od pola milijuna noćenja. U usporedbi s uskrsnim blagdanima 2024. godine, kada je termin bio sličan ovogodišnjem, riječ je o rastu broja dolazaka za deset posto, a noćenja za čak 24 posto. Najviše gostiju bilo je s tržišta Njemačke, domaćeg tržišta, Italije, Slovenije, Austrije, Slovačke i dr. Gledamo li po destinacijama, najviše gostiju za produženi vikend zabilježili su Dubrovnik, Poreč, Rovinj, Zagreb i Split.

Ministar turizma Tonči Glavina kaže da su zadovoljni rezultatima za prva tri ovogodišnja mjeseca, ali ipak realni, znajući da nas tek očekuje najizazovnije doba turističke godine. "Turistička godina odvija se u izazovnim okolnostima, u kojima je jako teško prognozirati kako će se ona dalje razvijati. Hrvatska će znati iskoristiti svoje strateške prednosti, poput sigurnosti i blizine emitivnim tržištima. Cjenovna konkurentnost ostaje presudan faktor prilikom odabira destinacije i tomu svi moramo posvetiti posebnu pažnju. Ako se svi u lancu vrijednosti budemo ponašali solidarno, stvorit ćemo pretpostavke za odličan nastavak turističke godine i, što je još važnije, odlične temelje za sljedeću sezonu", poručio je ministar Glavina.

Dosadašnjim turističkim rezultatima u ovoj godini zadovoljan je i predsjednik Udruge putničkih agencija HGK-a Boris Žgomba, no podsjeća da je riječ o premalom uzorku za daljnju procjenu sezone. "Činjenica je da prva tri mjeseca ne znače nikakvu garanciju ni indikaciju da će sezona biti dobra. Tih 1,1 milijun dolazaka u odnosu prema više od 20 milijuna dolazaka na razini godine premalen je udio i nije relevantan podatak, ali generalno možemo svakako biti zadovoljni", navodi Žgomba.

Od ukupnog broja noćenja u hotelima ih je ostvareno 244.262, odnosno 19 posto više nego na usporedivi Uskrs 2024., a još veći rast noćenja, od čak 24 posto, bilježi privatni obiteljski smještaj s ostvarenih 107.140 noćenja. Istodobno je u tzv. nekomercijalnom smještaju, odnosno vikendicama i kućama za odmor koje ne služe za ostvarivanje dobiti, nego za potrebe vlasnika, ostvareno znatno manje noćenja nego u hotelima i apartmanima (16.666), što se opet pripisuje porezu na nekretnine koji se plaća upravo na kuće koje ne služe stalnom stanovanju.

- Vidljiv je utjecaj zakona i dosadašnjih Vladinih mjera u oporezivanju kratkoročnog najma. Broj gostiju otprilike je isti, ali se njihov raspored po vrstama smještaja promijenio, što pokazuje velik rast noćenja u hotelima i privatnom smještaju - rekao je Žgomba. Naime, većinu noćenja u nekomercijalnom smještaju ostvaruju strani gosti koji u Republici Hrvatskoj posjeduju svoje nekretnine ili se njima dugoročno koriste.

Gledano po županijama, u prvom je kvartalu 2026. najviše noćenja ostvareno u Istri (700 tisuća), na Kvarneru (513 tisuća) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (326 tisuća), a najposjećenije destinacije bili su Zagreb, Rovinj, Split, Dubrovnik, Opatija, Poreč i Zadar.

Od ukupno tri milijuna noćenja u prva tri ovogodišnja mjeseca na Jadranu je ostvareno 2,1 milijun noćenja, što je 12 posto više nego lani, a porast broja noćenja od tri posto bilježi i kontinentalni dio Hrvatske, s ostvarenih 890 tisuća noćenja.