Otvaraju se turizmu i strahuju da će sve to uništiti nuklearka
Nisam protiv struke, no vjerujem da ima prikladnijeg rješenja za nuklearku, kaže gradonačelnik Labina Blašković
U Plominu, Labinu i okolnim mjestima stanovnici i političari vidljivo su iznenađeni odgovorom premijera Andreja Plenkovića u Saboru na pitanje saborskog zastupnika IDS-a Dalibora Pausa - da Vlada razmišlja o ideji prenamjene Termoelektrane Plomin u modularnu nuklearnu elektranu. Iako je sama ideja još daleko od realizacije, jer bi do gradnje takve elektrane moglo proći i desetljeće ili dva, na lokalnoj razini to nije najbolje prihvaćeno, niti se o tome razgovaralo.
Zbog toga je u samom Plominu ta vijest dočekana s dosta opreza i s puno pitanja. Premijer je u Saboru rekao kako Hrvatska pripada skupini od 16 država članica Europske unije koje podržavaju upotrebu nuklearne energije. "To da bi se u postojećoj TE Plomin eventualno napravila transformacija i prilagodba, gdje bi se možda išlo s prvim, malim modularnim reaktorom, ideja je o kojoj se razmišlja", napomenuo je.
U Plominu nisu svi stanovnici bili voljni javno progovoriti za novine o temi modularne nuklearne elektrane, ali zanimljivo je da oni s kojima smo razgovarali nisu svi bili izričito protiv prenamjene TE Plomin. Ivo Juras kaže kako se on protivi prenamjeni i gradnji nuklearnog reaktora prije svega zbog turizma, koji je tek počeo ozbiljnije puštati korijene u Plominu.
Struka, a ne građani
- Plomin godinama nakon gradnje termoelektrane nije bio ozbiljno turističko mjesto, a to se proteklih godina počelo mijenjati i vidljiv je bio povećan broj turističkih dolazaka. Bojim se da bi gradnjom nuklearnog reaktora taj napor bio uništen, jer sumnjam da bi se itko želio odmarati odmah pokraj nuklearne elektrane - istaknuo je Juras, ali i dodao da turizam čak i nije glavni razlog njegova protivljenja, nego je to dosadašnji odnos HEP-a, koji upravlja TE Plomin, prema stanovnicima Plomina i okolice.
- Čak nije u pitanju povjerenje u one koji donose odluke, nego u one koji sada upravljaju termoelektranom, a koji bi u budućnosti upravljali nuklearkom - a to je HEP. Lokalno stanovništvo nema nikakve koristi od te elektrane i u njoj vlada nepotizam u zapošljavanju. Umjesto da se u elektrani zapošljavaju ljudi iz Plomina i okolnih mjesta, zapošljavaju se preko veze oni koji nemaju veze s Plominom i ovim dijelom Istre, tako da, umjesto da mladi ljudi ovdje ostaju, sve je više onih koji odlaze, a mislim da to ne bi trebala biti uloga termoelektrane - ističe Juras. Od lokalnih političara očekuje da jasno poruče kako se nuklearna elektrana neće graditi mimo svih potrebnih dozvola i planova Istarske županije.
S bivšim načelnikom općine Kršan Valterom Kvalićem razgovarali smo nekoliko desetaka metara od ulaza u TE Plomin, čiji je prvi blok otvoren 1971., a drugi 1999. On kaže kako se ne protivi gradnji nuklearne elektrane, ali da bi prije same odluke trebalo razjasniti neke stvari.
- Nisam a priori protiv gradnje nuklearnog reaktora u Plominu, ali treba pojasniti koji bi točno od toga bili benefiti za lokalnu zajednicu. Svjestan sam da Hrvatskoj treba jedna takva elektrana i da je to puno lakše napraviti u Plominu, gdje već postoje neki preduvjeti, ali treba prvo vidjeti što kažu prostorni planovi i kako bi se to odrazilo na kvalitetu života lokalnog stanovništva, pogotovo jer naša iskustva s HEP-om nisu najbolja - rekao nam je, napomenuvši da se o gradnji nuklearne elektrane nikako ne bi trebalo odlučivati na referendumu. "O tome treba li se graditi modularna nuklearka u Plominu, treba odlučiti struka nakon što se naprave detaljne analize i nakon što stručnjaci odvagnu sve pozitivne i negativne strane. Smatram da jedino oni mogu odlučiti o gradnji jednog tako ozbiljnog projekta, a nikako to ne mogu biti građani, koji, realno, nemaju sve potrebne informacije, a ni dovoljno kompetencije za jednu takvu odluku", zaključio je Kvalić.
Prema službenim podatcima, HEP je prošle godine u proračun Općine Kršan uplatio po zakonskoj obvezi 1,65 milijuna eura, od čega od proizvodnje po kilovatsatu električne energije 600 tisuća, a od komunalne naknade 1,05 milijuna eura. Valdi Runko bio je načelnik općine Kršan u pet mandata i sudjelovao je u izgradnji TE Plomin 2, a danas je nezavisni vijećnik u Općinskom vijeću Kršana.
Podijeljena mišljenja
- Koliko je danas irelevantno otvarati temu i inspiraciju pojedinaca i zajednice oko te teme, diskutabilno je. Znatiželja i potreba ne moraju uvijek dati pozitivne rezultate, ali to svakako otvara prostor i nije na marginama širih ekonomskih interesa i strategije Komisije EU-a o zelenoj energiji i dekarbonizaciji. Previše je nepoznanica, ekoloških, teritorijalnih, ekonomskih, strateških, što pozitivnih što negativnih, s razlogom i gledajući s jedne pozicije, užeg okruženja Plomina, lokalne zajednice, Županije i šire. O potrebi gradnje i energetske neovisnosti energetskog sektora RH mišljenja su uvijek podijeljena i suprotstavljena - rekao je Runko.
Nova načelnica općine Kršan Ana Vuksan (IDS) ističe kako do nje nije stigla nikakva službena informacija ni konkretan prijedlog vezan uz eventualnu izgradnju nuklearne elektrane u Plominu. "Smatram kako je kod ovako važnih i dugoročnih tema nužno osigurati potpunu transparentnost te je najprije nužno uključiti lokalnu zajednicu, Općinu Kršan, Istarsku županiju i sve relevantne dionike u proces donošenja odluka, na čemu ćemo inzistirati. O ovako važnim pitanjima ne može se odlučivati bez suglasnosti i širokog konsenzusa, posebno na razini lokalne zajednice", kaže.
Zatražit će sastanak s nadležnim institucijama kako bi dobila jasniji uvid u eventualne planove i njihove moguće učinke. No želi naglasiti da takvi projekti ne idu u smjeru razvoja kakvom ta općina teži. Ona svoj razvoj temelji na snažnom gospodarstvu, poduzetništvu, kvaliteti života, turizmu i održivom upravljanju prostorom, uz postupno jačanje i drugih djelatnosti, ističe. "Važno je fokus usmjeriti na obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju, kao dugoročnu strategiju kojoj težimo. Upravo taj pristup dugoročno osigurava stabilan i održiv razvoj gospodarstva, uz očuvanje prostora i identiteta, koji su temelj naše konkurentnosti. Riječ je o kompleksnoj temi, koja zahtijeva ozbiljnu stručnu analizu i široku javnu raspravu, stoga je važno izbjeći preuranjene zaključke, dok ne budu poznate sve činjenice", kaže Vuksan.
Gradonačelnik Labina Donald Blašković prije svega apelira na razum svih, u Labinu, Istri, Hrvatskoj i u Vladi, te smatra da se mora smiriti "histerija". "Nisam od onih koji su protiv struke, no vjerujem kako postoji sigurno prikladnije rješenje za nuklearku, koje nije Plomin. Turistička smo regija okrenuta zelenim politikama i razvijanju obnovljivih izvora energije. Sa Županijom kontinuirano radimo na tomu. Također, zasigurno o ovakvoj stvari nitko, pa ni država, ne može odlučivati bez lokalne vlasti. Vjerujem kako će prevladati razum i činjenica da razvoj ovakvog oblika energije zahtijeva prikladnu lokaciju, manje naseljenu, a ne turističko središte, koje upravo kroz tu djelatnost čini velik postotak hrvatskog BDP-a. Očekujemo službenu komunikaciju od Vlade i Ministarstva o tom pitanju jer smatramo kako bi to bilo jedino ispravno, a naš stav bit će jasan - protiv smo razvijanja nuklearnog postrojenja na lokaciji u Plominu. Vjerujem kako će se to uzeti u obzir. Ulaganje u energiju je nužno, toga smo svi svjesni, no Plomin nije prikladno mjesto za nuklearne reaktore", zaključio je.
