U Hrvatskoj je čak 787.000 osoba, odnosno 20,7 posto stanovnika, ili svaki peti, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, pokazala je velika sveobuhvatna anketa o siromaštvu koju je Državni zavod za statistiku proveo krajem prošle godine na uzorku od deset tisuća kućanstava.

Rezultati pokazuju blago poboljšanje određenih pokazatelja dohotka. Stopa rizika od siromaštva snizila se s 20,3 posto u 2024. na 19,5 posto u 2025., a udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti pao je s 21,7 posto na 20,7 posto.

Rast primanja

Pozitivni pomaci dijelom su rezultat rasta dohotka u određenim skupinama kućanstava. Prema podatcima DZS-a, prosječna brutoplaća u 2024. godini iznosila je 1821 euro, a u 2025. porasla je na 2016 eura, što je nominalni rast od 10,7 posto. Istodobno, minimalna brutoplaća povećana je s 840 eura u 2024. godini na 970 eura u 2025. Taj rast dohotka pozitivno je utjecao na određene skupine kućanstava, smanjujući njihov relativni rizik od siromaštva, napominje glavna ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić.

Prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 753 eura mjesečno, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio je oko 1580 eura mjesečno. To znači da svi koji su zarađivali manje žive u riziku od siromaštva. Prema anketi DZS-a, 160.000 osoba, ili 4,2 posto stanovništva, živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a čak 32,6 posto, ili 1,2 milijuna, ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva. Oko 179.000 osoba ne može su priuštiti obrok koji sadržava meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan. Gotovo 1,2 milijuna ljudi ne može su podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava od najmanje 494 eura bez posudbe novca.

Anketa DZS-a također je otkrila da čak 726.000 ljudi živi u kućanstvima koja jako teško ili teško spajaju kraj s krajem, a njih 1,6 milijuna kraj s krajem spaja s manjim teškoćama, pa ispada da samo trećina stanovnika Hrvatske nema nikakvih problema u preživljavanju od plaće do plaće.

- Rezultati razvrstani prema dobi i aktivnosti upućuju na dodatne izazove. Stopa rizika od siromaštva kod osoba starijih od 65 godina porasla je s 37 posto na 39,4 posto, a kod umirovljenika s 34,2 posto na 36,3 posto, što pokazuje da starije i umirovljene osobe i dalje spadaju u najranjivije skupine - upozorava Mišić.

Najteže u Slavoniji

Prošle je godine najviše siromašnih živjelo u Panonskoj Hrvatskoj, čak 30 posto. Slijede Jadranska Hrvatska s 20,6 posto, Sjever (Zagorje, Međimurje, Varaždin, Koprivnica) sa 17,6 posto i Zagreb s 12,4 posto, pri čemu je glavni grad jedini zabilježio rast, jer je godinu prije stopa siromaštva iznosila 11,1 posto.

Iako se u prošloj godini broj osoba u riziku od siromaštva smanjio za jedan posto u odnosu prema 2024., broj siromašnijih građana znatno se povećao u posljednjih 15 godina. Naime, stope siromaštva u 2011. godini iznosile su 10,3 posto za Sjeverozapadnu Hrvatsku, 28,1 posto za Središnju i istočnu Hrvatsku te 12,6 posto za Jadransku. Prema pragu rizika od siromaštva, udio siromašnih u Hrvatskoj te je godine iznosio 16,3 posto. Prema posljednjoj anekti DZS-a, stopa rizika od siromaštva u odnosu prema 2011. godini porasla je za 4,4 postotna boda.

- Iako agregatni pokazatelji dohotka bilježe blagi rast, određen broj kućanstava i dalje ne osjeća stvarni pomak u životnom standardu. Stoga brutoplaće moraju rasti, jer upravo brutoplaća određuje visinu buduće mirovine. Održavanje ili povećanje realnog dohotka ključno je za osiguranje dostojnog životnog standarda radnika i njihovih obitelji te za smanjenje dugoročnog rizika od siromaštva, osobito među starijim i umirovljenim osobama - poručuje Mišić.