Istraživanje "Hrvati u Bavarskoj i Baden-Württembergu: povratak ili ostanak?", koje su u srijedu predstavile profesorice s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijama Monika Balija i Tamara Bodor, pokazuje trendove povratka iseljenika u Hrvatsku.

Istraživanje je predstavljeno na tribini Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske, a  Balija je napomenula kako je u Njemačkoj 2024. godine živjelo 425 tisuća hrvatskih državljana. U tu brojku spadaju isključivo osobe koje imaju samo hrvatsko državljanstvo pa se može pretpostaviti kako je u Njemačkoj znatno više Hrvata od ove brojke, dodala je.

Rekla je i kako je broj hrvatskih državljana osobito porastao posljednjih desetak godina te kako ih je primjerice 2010. bilo oko 220 tisuća, a danas ih je gotovo dvostruko više. Od 2022. do 2024. godine broj se Hrvata smanjuje za otprilike 8 tisuća.

To smanjenje ne možemo pripisati prirodnome kretanju, napomenula je i dodala kako je zadnjih godina u Njemačkoj rođeno više hrvatskih državljana nego što ih je umrlo.

Godine 2023. i 2024., naglasila je, više je hrvatskih državljana odselilo iz Njemačke nego što ih je tamo doselilo. Broj doseljenih iz Hrvatske u Njemačku 2024. godine je najmanji od 2011., premda je još uvijek veći broj doseljenih od onih koji su se vratili u Hrvatsku, rekla je.

Ukupno je iz Njemačke u Hrvatsku 2024. godine doselilo oko 7500 osoba, napomenula je i dodala kako su njih 80 posto hrvatski državljani, dok ih je odselilo nešto više od 8 tisuća. 

Smatra kako ipak nije ispravno govoriti o masovnom povratku hrvatskih iseljenik, ali su, dodala je, trendovi posljednjih godina za Hrvatsku nešto povoljniji.

Od 2013. do 2024. iz Hrvatske je u Njemačku iselilo oko 170 tisuća osoba, dok ih je u Hrvatsku doseljeno 40 tisuća, napomenula je Balija.

Od ukupnoga broja hrvatskih državljana koji danas žive u Njemačkoj, najviše njih, otprilike 50 posto, su oni koji su doselili u Njemačku proteklih desetak godina, rekla je Balija.

Bodor: Najviše se planira vratiti u istočnu Hrvatsku

Tamara Bodor je istaknula kako istraživanje pokazuje da novo hrvatsko iseljeništvo, njih čak 34 posto, nikad ne sudjeluje u kulturnim i društvenim zbivanjima hrvatske zajednice u Njemačkoj.

Rijetko ih u tim zbivanjima, jedanput godišnje, sudjeluje 19,7 posto, a povremeno 40,7 posto. Zadnja istraživanja pokazuju da se suvremena generacija ispitanika ne povezuje toliko u blizinu hrvatske zajednice kada je u pitanju iseljeništvo, rekla je Bodor.

Naglasila je kako oko 34 posto ispitanika planira povratak u Hrvatsku u razdoblju između jedne i deset godina. Deset posto već poduzima korake za preseljenje i povratak u Hrvatsku za manje od godinu dana, rekla je i dodala kako ih 20 posto ne planira povratak, a samo 9 posto od tih 20 posto samo ponekad razmišlja o povratku.

Od onoga dijela iseljenika koji se planira vratiti u Hrvatsku, njih najviše 26 posto se planira vratiti u istočnu Hrvatsku, rekla je i dodala kako nakon toga slijedi Dalmacija s njih 22 posto, srednja Hrvatska 17 posto, Zagreb 14 posto te Istra i Kvarner 10 posto.

Kao motiv povratka najviše prevladavaju želja za životom u domovini, za opuštenijim i mirnim životom, većom blizinom obitelji i društvene mreže u Hrvatskoj te nostalgija odnosno kulturna pripadnost, istaknula je Bodor.

Iseljenici slabo upoznati s mjerama za povratak

Naglasila je i kako poprilično velik broj odgovora ispitanika koji bi se vraćali spominje riješeno stambeno pitanje u Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje da su iseljenici slabo upoznati s mjerama za povratak u Hrvatsku pa ih uglavnom nisu ni ocjenjivali, rekla je i dodala kako oko 10 posto smatra da su mjere za povratak potpuno nedostatne, 13 posto ih je ocijenilo djelomično neprikladnima, a 13,2 posto umjereno prikladnima.

Profesorice smatraju kako mjere za povratak treba učiniti dostupnijima što većem broju iseljenika. Dobar dio ispitanika je rekao da su mjere koje se nude preuske, napomenula je Bodor i dodala kako većina iseljenika smatra da ih ne može iskoristiti.

S obzirom na to da ih najveći broj živi u Bavarskoj i Baden-Württembergu, upravo je u tim pokrajinama provedeno istraživanje na uzorku od 634 hrvatska državljana u kojemu se, između ostalih, ispituju i njihove namjere povratka.

Projekt "Hrvati u Bayernu i Baden-Württembergu: (re)migracijski potencijal za Republiku Hrvatsku" financiralo je Ministarstvo demografije i useljeništva.