Ekonomija i životni standard trpe svijet nasilja. Najsvježiji primjer dolazi s Bliskog istoka, gdje rat odnosi ono najvrjednije - ljudske živote. Negativne posljedice za globalno gospodarstvo neupitne su. Ugrožena opskrba energentima potiče rast cijena nafte i plina. Uz rusko-ukrajinski rat, sukob na Bliskom istoku unosi novi nespokoj za stanovnike diljem svijeta. Investicije usporavaju, a novo je opravdanje za val poskupljenja pred nama. Prognoze za globalno gospodarstvo već uvelike zabrinjavaju, donoseći kao posljedicu i pad životnog standarda, ističe u svojoj analizi "Rat na Bliskom istoku: Strah od novog vala poskupljenja?" makroekonomist dr. sc. Goran Buturac, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Ekonomskog instituta u Zagrebu.

On podsjeća kako je Hormuški tjesnac najvažniji morski put za naftu na svijetu te da kroz taj uski prolaz dnevno prođe oko 20 posto svjetske potrošnje nafte. To znači da bilo kakva blokada ili sukob u tom području izravno ugrožava globalnu opskrbu naftom, a zaustavljanje plovidbe tankera tim tjesnacem odražava se na rast cijena nafte na globalnom tržištu. "Prema procjenama međunarodnog stručnjaka za energetiku dr. Jorgea Leóna: 'čak i nakon preusmjeravanja dijela nafte kroz naftovode, zatvaranje tjesnaca donosi gubitke od 8 do 10 milijuna barela sirove nafte dnevno'", piše Buturac.

On podsjeća kako cijene energenata, nafte i plina, kontinuirano rastu od početka rata, a to potiče nove strahove od inflacije, jer rast cijena energenata povećava troškove proizvodnje i generira rast proizvođačkih cijena. "Promatrajući opskrbu hranom, razlog za zabrinutost ne proizlazi iz izvoza prehrambenih proizvoda iz zemalja Bliskog istoka, već iz činjenice što rat uzrokuje poremećaje u lancima opskrbe gnojivima zbog blokade Hormuškog tjesnaca. To je problematično zato što trećina globalne trgovine gnojivima prolazi tuda. Tankeri koji prevoze gnojiva za svjetsko tržište gomilaju se u toj regiji. Ukrcali su proizvode koje tvornice, trgovci i prije svega poljoprivrednici na terenu hitno trebaju i sa zebnjom iščekuju. Procjene govore da bi se cijene gnojiva na bazi dušika mogle i udvostručiti ako se rat nastavi. Smanjena upotreba gnojiva zbog visokih cijena može rezultirati manjim prinosima poljoprivrednih kultura što bi uz klimatske promjene dodatno moglo prouzročiti ograničenje ponude hrane i pridonijeti novom valu poskupljenja", ističe Buturac.

Obilježje inflacije koja kuca na vrata jest da ona nije lokalnog ili regionalnog karaktera već će zahvatiti cijeli svijet, piše, dodajući da ako se rat na Bliskom istoku nastavi, svijetu prijeti globalna recesija. Promatrajući Hrvatsku, rast cijena dovodi do pada realnih plaća i posljedično pada kupovne moći sektora stanovništva. To se u konačnici može odraziti na pad potražnje i sukladno s tim vrijednosti proizvodnje (realnog BDP-a). Zbog toga valja u granicama fiskalnog kapaciteta amortizirati rast cijena, posebno vodeći računa o socijalnoj dimenziji, ističe autor. Prema njegovim riječima, ako nas zahvati novi val poskupljenja, valjat će razmotriti mogućnosti povećanja nominalnih plaća. No, taj rast mora biti praćen i povećanom produktivnosti ekonomije, inače se mogu pojačati inflatorni pritisci, upozorava. Smatra kako se produktivnost može povećati dodatnim ulaganjima u digitalizaciju javne uprave te da su automatizacija i robotizacija proizvodnih i poslovnih procesa, ulaganje u inovacije i realizacija ekonomije znanja ključ povećanja produktivnosti i uspjeha hrvatske ekonomije u narednom razdoblju.

Budući da je kod rasta cijena energenata riječ o troškovnoj inflaciji, antiinflacijske mjere trebale bi biti ciljane na smanjenje troškova. Uz administrativno ograničenje rasta cijena energenata, to se prije svega odnosi na smanjenje trošarina, PDV-a, i ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta gospodarstvu, ističe na kraju Buturac.